U subotu, 14. juna 2025. godine u Kopru je po drugi put u organizaciji Slovenske biskupske konferencije održan Forum za dijalog i mir. U ime Islamske zajednice na forumu su sudjelovali muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus i muftija ljubljanski mr. Nevzet Porić. Forumu su također, prisustvovali Nevres-ef. Mustafić, Munzir-ef. Čelenka, Mustafa-ef. Gavranović, Haris-ef. Topalović i Haris Muratagić.
Ovogodišnja tema Foruma bila je „Zajedničke životne vrijednosti za mir“, a događaj je protekao u duhu međureligijskog razumijevanja i zajedničkog zalaganja za mir. Na Forum su bili pozvani vjerski lideri iz petnaest balkanskih zemalja. Program Foruma obuhvatio je tematske rasprave, uspostavljanje međusobnih kontakata među predstavnicima različitih crkava i vjerskih zajednica, a završen je čitanjem završne izjave i zajedničkom molitvom za mir.
Pored predstavnika vjerskih zajednica, Forumu je prisustvovala i predsjednica Republike Slovenije dr. Nataša Pirc Musar, koja je istakla potrebu za dijalogom – jer jedino on može dovesti do trajnog mira, kako na Balkanu, tako i u drugim dijelovima svijeta. „Pažljivo pratim šta vjerski lideri rade u ovim složenim vremenima, i oni na svojim plećima nose veliku odgovornost – kao, naravno, i mi političari. Ali ipak – crkve i vjerski prostori su mjesta mira, kontemplacije, iskrenog razgovora, gdje mnogi mogu pronaći utjehu i zaklon“, naglasila je predsjednica u izjavi za medije.
Foto: Daniel Novakovič/STA
U svom govoru posebno je naglasila važnost pomirenja. U tom procesu, kako je rekla, mogu učestvovati i vjerski lideri – ne samo u Sloveniji, već širom svijeta. „Možete samo zamisliti s kakvim se problemima suočavaju u zemljama gdje danas bjesne ratni sukobi“, rekla je. Po njenom mišljenju, Forum je prilika da se potvrdi posvećenost miru, jer „suživot je moguć, a mir nije sam po sebi razumljiv“.
Muftija Grabus o vjeri kao pokretaču mira i međureligijskog razumijevanja
Muftija dr. Nedžad Grabus, koji je predstavljao Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini na Forumu za dijalog i mir, na početku svog obraćanja prenio je pozdrave reisul-uleme dr. Husein-ef. Kavazovića. Tom prilikom istakao je da se Islamska zajednica snažno zalaže za mir i poštivanje prava svih ljudi, bez obzira na njihovu vjeru, naciju ili porijeklo.
U okviru plenarne rasprave, muftija Grabus je govorio o vrijednostima koje islam prepoznaje kao temeljne za izgradnju pravednog i skladnog društva. „Ovo je veoma važno za današnje vrijeme i razumijevanje univerzalnih vrijednosti“, naglasio je, izdvojivši četiri ključne vrijednosti: život, vjeru, imetak i čast.
Zaštita života, prema njegovim riječima, predstavlja osnov svakog moralnog poretka. Vjera, kao lični i zajednički odnos s Transcendencijom, ne smije biti svedena na formu, niti korištena za podjele, već treba biti snaga koja pojedinca vodi ka većoj odgovornosti i etičkom ponašanju. Imetak bi trebao služiti pravednosti i solidarnosti, a ne pohlepi i društvenim nejednakostima. Konačno, čast i dostojanstvo svakog čovjeka moraju biti zaštićeni i nepovredivi.
Osvrnuvši se na često prisutan raskorak između vjere kao ideje i vjere kao životne prakse, muftija Grabus je naglasio: „Vjeru treba živjeti, a ne samo o njoj govoriti“, pozivajući na iskreno življenje vjerskih vrijednosti u svakodnevici. Prava vjera, kako je istakao, treba čovjeka učiniti boljim – otvorenijim, strpljivijim i pravednijim.
Foto: Jože Potrpin
Na plenarnoj sesiji u okviru foruma, posvećenoj temi pozitivnih praksi međureligijskog suživota, muftija Grabus je istakao važnost otvorenog dijaloga među religijama. Naglasio je da unutar Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini postoji dogovor da se o svim temama može razgovarati iskreno i bez zadrške, jer je dijalog u BiH posebno važan za očuvanje stabilnosti i međusobnog povjerenja.
Govoreći o simboličkoj i društvenoj ulozi Kopra kao grada susreta religija, istakao je da ovakvi primjeri imaju vrijednost i za širi prostor Balkana. Kao ilustraciju izazova i solidarnosti, naveo je primjer muslimana u Kopru koji su, zbog izostanka dozvole za korištenje prostora, ranije obavljali molitve u prostorima Katoličke crkve. Taj čin vidi kao svjedočanstvo institucionalnih prepreka, ali i istinskog međureligijskog suživota u praksi.
Posebno je podsjetio na period kada se vodila javna rasprava o izgradnji džamije u Ljubljani – tada je dr. Andrej Saje, u svojstvu tajnika Katoličke crkve, izjavio da muslimani u Sloveniji imaju legitimno pravo na izgradnju džamije. Ta jasna i načelna poruka naišla je na široko prihvatanje u javnosti i ostala zapamćena kao važan primjer međuvjerske podrške i razumijevanja.
Muftija Porić: Vrijednosti su nevidljivi, ali čvrsti temelji na kojima gradimo svoj život, odnose i zajedništvo
Muftija ljubljanski mr. Nevzet Porić obratio se učesnicima Foruma za mir u Kopru, zahvalivši organizatorima na pozivu i ističući značaj zajedničkih vrijednosti koje religije mogu ponuditi savremenom društvu. „U vremenu podjela i globalnih izazova, nužno je da se vratimo temeljnim ljudskim vrijednostima koje nas povezuju i vode ka miru,“ poručio je.
Govoreći o univerzalnim vrijednostima kao što su poštovanje, pravednost, saosjećanje, odgovornost i solidarnost, muftija je naglasio da su one zajednički imenitelj svih religija i kultura. „To su nevidljivi, ali čvrsti temelji na kojima gradimo naše odnose i zajedništvo. Bez obzira na porijeklo, vjeru ili uvjerenje – svi ljudi teže sigurnosti, dostojanstvu i miru,“ istakao je. Posebno se osvrnuo na izazove savremenog društva koji pogađaju porodicu i mlade. Kao upozoravajući primjer naveo je tragičan događaj u austrijskom Grazu, gdje je mladić, pod uticajem digitalnih sadržaja i u stanju izolacije, počinio težak zločin. „Napadač je vrijeme provodio uz nasilne igrice, nosio je streličarska naočala i slušalice dok je izvršio napad. Ovaj slučaj nas podsjeća na ozbiljnost problema i na našu zajedničku odgovornost kao roditelja, vjeroučitelja i društva – da mladima damo orijentir, smisao i podršku,“ poručio je muftija.
U kontekstu međureligijskog dijaloga, istakao je da religije treba da budu pokretači mira, a ne razdora: „Mir nije samo odsustvo rata, već aktivno nastojanje da gradimo pravedne i uravnotežene odnose. Potrebna nam je svakodnevna kultura mira, zasnovana na otvorenom dijalogu, međusobnom slušanju i zajedničkom traženju rješenja.“
Podsjetio je i na islamski pogled na svetost života i međuljudske odnose, navodeći kur’anske riječi: „Ko spasi jedan život, kao da je spasio cijelo čovječanstvo“ (Kur’an, 5:32) i „O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali.“ (Kur’an, 49:13). Ove poruke, kazao je, pozivaju na međusobno poštovanje, razumijevanje i zajednički život.
U zaključku, muftija Porić je poručio da religijski lideri imaju posebnu odgovornost u vremenu demografskih, socijalnih i duhovnih kriza: „Moramo biti glas onih koji se ne čuju, zaštitnici slabih i graditelji mostova. Neka nas vodi svijest da smo svi stvoreni od istog Stvoritelja i da nas, uprkos razlikama, ujedinjuju zajedničke vrijednosti – život, porodica, dostojanstvo i mir.“
Dodao je da Forumi poput ovoga predstavljaju priliku za jačanje međureligijskog povjerenja i zajedničke posvećenosti općem dobru.
Na posebnom Forumu mladih, u ime Islamske zajednice, učestvovao je Haris-ef. Topalović. Kao nosioci nade za budućnost, mladi su imali priliku da u malim grupama i na zajedničkom plenumu izraze svoja mišljenja i podijele iskustva o važnim društveno-političkim i socijalnim temama, kao što su porodica, demografska kriza, migracije i vrijednost života od začeća do prirodne smrti.
Završna izjava Foruma za mir 2025. u Kopru
Učesnici drugog Foruma za mir, održanog u Kopru 2025. godine, raspravljali su o zajedničkim vrijednostima koje doprinose miru, posebno naglašavajući potrebu za međusobnim poštovanjem i saradnjom među religijama. Religijski lideri su pozvani da nadilaze prolazne političke planove i budu bliski ljudskim patnjama.
Naglašena je duhovna i društvena odgovornost predstavnika abrahamskih religija (judaizma, kršćanstva i islama), koji dijele zajedničke vrijednosti poput poštovanja života od začeća do prirodne smrti i porodice kao trajne zajednice muškarca i žene. Istaknuta je važnost brige o ranjivim članovima društva, formiranja saosjećajnog zdravstvenog sistema, te očuvanja vjerske slobode u javnom i privatnom prostoru.
Učesnici su podržali sve inicijative koje štite i promiču vrijednosti života, porodice, dostojanstva i slobode vjere. Posebno su upozorili na negativne demografske trendove na Balkanu (smanjenje nataliteta, iseljavanje mladih), koji prijete opstanku naroda i zajednica. Pozvali su odgovorne da obezbijede zaposlenje i dostojanstvene uslove za život u domovini.
Na kraju, izražena je potreba za “strateškim savezom” među religijama za zaštitu života, porodice i vjerske slobode – vrijednosti koje su temelj za mir i pravedno društvo.
