Sabor

Sabor Islamske zajednice u Sloveniji (Sabor) je najviši predstavnički i zakonodavni organ Islamske zajednice, koji u svom radu slijedi princip ”islamske šure”.

Broj članova Sabora Islamske zajednice u Sloveniji vezan je za broj članova Islamske zajednice, i to ako odbor/džemat:

  • ima do 500 članova, bira se jedan (1) član Sabora Islamske zajednice u Sloveniji;
  • ima od 501 do 1000 članova, biraju se dva (2) člana u Sabor Islamske zajednice u Sloveniji;
  • ima 1001 i više članova, biraju se tri (3) člana u Sabor Islamske zajednice u Sloveniji.
  • džemat koji ima manje od 100 članova nema svog predstavnika u Saboru Islamske zajednice u Sloveniji.

Dva (2) člana Sabora Islamske zajednice u Sloveniji biraju uposlenici IZ-e iz reda uposlenika u Islamskoj zajednici u Sloveniji.

Član Sabora Islamske zajednice u Sloveniji može biti član sa jednim stepenom niže stručne spreme, ukoliko ima bar četiri (4) godine radnog iskustva kao aktivni član u organima Islamske zajednice.

Mandat članova Sabora Islamske zajednice u Sloveniji traje četiri (4) godine.

Sabor Islamske zajednice u Sloveniji ima kvorum ako zasjedanju prisustvuje više od jedne polovice (1/2) izabranih članova.

Sabor Islamske zajednice u Sloveniji donosi odluke većinom opredijeljenih glasova prisutnih članova.

Članove Sabora Islamske zajednice u Sloveniji neposredno biraju skupštine odbora/džemata, na izborima zajedno sa izborima za organe odbora.

Sabor Islamske zajednice u Sloveniji usvaja detaljnije propise o izboru, glasanju, imenovanjima i uslovima za članove organa Islamske zajednice.

Rad Sabora Islamske zajednice u Sloveniji vode predsjednik i dva potpredsjednika. Izbori se obavljaju tajnim glasanjem na prvoj konstituirajućoj sjednici. Ako je samo jedan kandidat za predsjednika Sabora Islamske zajednice u Sloveniji glasanje može biti javno.

Prisustvo Saboru Islamske zajednice u Sloveniji osoba koji nisu članovi, ili nisu pozvani, mora biti usaglašeno sa predsjednikom Sabora Islamske zajednice u Sloveniji i predsjednikom Mešihata.

Rad Sabora Islamske zajednice u Sloveniji je uređen Poslovnikom o radu Sabora Islamske zajednice u Sloveniji.

Sabor Islamske zajednice u Sloveniji kao najviše predstavničko i zakonodavno tijelo:

  1. usvaja statut i opće propise u granicama svojih nadležnosti predviđenih ovim statutom;
  2. usvaja budžet, financijski plan i završni račun;
  3. usvaja poslovnik o svome radu;
  4. daje smjernice za rad svih organa Islamske zajednice;
  5. osniva ustanove, organizacije, fondove, komisije, savjete, pravna lica i druga tijela Islamske zajednice;
  6. usvaja izvještaje o radu Mešihata i svih organa IZ-e;
  7. na prijedlog predsjednika Mešihata bira i razrješava članove Mešihata;
  8. na prijedlog Mešihata potvrđuje članove izvršnih odbora nakon obavljenih izbora;
  9. bira i razrješava predsjednike i članove posebnih organa i tijela;
  10. imenuje na prijedlog Mešihata rukovodioce ustanova i organizacija čiji je osnivač Islamska zajednica;
  11. usvaja opće propise o upravljanju i korištenju imovine Islamske zajednice;
  12. usvaja opće propise o izborima i imenovanjima u organe Islamske zajednice;
  13. usvaja propise i poslovnik o načinu rada Sabora Islamske zajednice u Sloveniji;
  14. usvaja propise o korištenju zastave i znaka Islamske zajednice;
  15. usvaja i potvrđuje izvještaje o radu Mešihata, posebnih organa i tijela, te organizacija čiji je osnivač Islamska zajednica;
  16. usvaja konačne odluke u slučaju pritužbe protiv Mešihata ili drugih organa Islamske zajednice;
  17. u skladu sa statutom i propisima usvojenim na temelju statuta, donosi odluke o osnivanju novih odbora;
  18. usvaja odluke o raspisivanju izbora;
  19. odlučuje o visini minimalne članarine i drugih prihoda Islamske zajednice;
  20. obavlja druge poslove i zaduženja u skladu sa ovim statutom.

Zasjedanja Sabora Islamske zajednice u Sloveniji su redovna i vanredna.

Redovna zasjedanja se u pravilu zakazuju u mjesecima mart-april i oktobar-novembar.

Vanredno zasjedanje Sabora Islamske zajednice u Sloveniji saziva predsjednik Sabora Islamske zajednice u Sloveniji u vanrednim okolnostima, odnosno kada to zahtijevaju:

  • Mešihat;
  • muftija, ili
  • najmanje jedna polovina (1/2) članova Sabora Islamske zajednice u Sloveniji.

Zahtjev za sazivanje vanrednog zasjedanja Sabora Islamske zajednice u Sloveniji mora biti pismeno obrazložen.

Sabor Islamske zajednice u Sloveniji saziva i vodi predsjednik Sabora Islamske zajednice u Sloveniji, a u njegovom odsustvu jedan od potpredsjednika. Administraciju zasjedanja, te Sabora Islamske zajednice u Sloveniji kao organa, vodi sekretar IZ-e.

Sabor Islamske zajednice u Sloveniji može imati stalne i privremene radne komisije.

Sabor Islamske zajednice u Sloveniji usvaja Poslovnik o radu Sabora Islamske zajednice u Sloveniji, u kojem se određuje detaljnija metodologija sazivanja i vođenja sjednica Sabora Islamske zajednice u Sloveniji, odnosno njegovog rada.

Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je najviše predstavničko i zakonodavno tijelo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, čiji je sastavni dio Islamska zajednica u Republici Sloveniji.

U skladu sa odredbama Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Islamska zajednica u Republici Sloveniji bira tri (3) predstavnika u Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Članovi Sabora Islamske zajednice u Sloveniji biraju tri (3) člana u Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Predstavnik u Saboru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini može biti slovenski ili strani državljanin sa stalnim prebivalištem u Republici Sloveniji, sa najmanje završenim petim (V.) stupnjem stručne spreme, da ima četiri (4) godine iskustva u radu organa Islamske zajednice i da je njen član bar deset (10) godina.

Prednost imaju kandidati sa višim stepenom stručne spreme i kandidati koji imaju duže iskustvo u organima Islamske zajednice.