“Sve što radimo u Sloveniji, za narod koji je preživio genocid, nije samo izraz saosjećanja. To je dragocjena potvrda da u svjedočenju istine nije sam.”

Ljubljana, 8. april 2025. – Na današnjoj press konferenciji, održanoj u Muslimanskom kulturnom centru u Ljubljani, predstavljena je izložba koju će večeras otvoriti historičar dr. Oto Luthar i dugogodišnji rukovodilac Komisije za nestale osobe u Bosni i Hercegovini, Amor Mašović. Na izložbi će biti predstavljena svjedočenja 15 osoba koje su preživjele genocid u Srebrenici i nakon tog tragičnog iskustva svoj novi dom pronašle u Sloveniji.

Izložba, koja prikazuje kratke sažete dijelove dubinskih razgovora sa svjedocima genocida, nastajala je godinu i po dana u saradnji sa Memorijalnim centrom Srebrenica, čiji se predstavnici ovih dana nalaze u Ljubljani. Pored video svjedočenja, izložba sadrži i lične predmete svjedoka iz perioda genocida.

Mnogi koji su preživjeli genocid ne žele ili ne mogu govoriti o tom tragičnom periodu. Upravo zbog toga, razgovori sa preživjelima koji danas žive u Sloveniji predstavljali su izuzetno osjetljiv i zahtjevan dio priprema izložbe. Istraživači iz Memorijalnog centra Srebrenica, koji imaju bogato iskustvo u ovom segmentu istraživanja genocida, preuzeli su ključnu ulogu u prvoj fazi priprema. Nakon što su dobili saglasnost 15 svjedoka, u novembru 2023. godine s njima su snimili dvosatne intervjue. Ti razgovori su kasnije skraćeni u približno petominutne sažete forme koje će biti prikazane na izložbi.

„U tim sažecima pokušali smo obuhvatiti različite aspekte genocida u Srebrenici – od vrlo intimnih sjećanja na gubitak najbližih, do svjedočenja o pripremama za genocid, koje su započele još zločinima u Prijedoru, tokom ljeta 1992. godine. Cilj nam je bio da prikažemo tok događaja koji je doveo do krvavog jula 1995. godine, kada je u Srebrenici ubijeno više od 8000 civila, i na taj način ukažemo da je genocid bio vrhunac politike čiji je cilj bio etnički čisto područje na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine“, pojasnila je Ela Porić, voditeljica memorijalnog programa Srebrenica: 8372 živa sjećanja. Svih 15 svjedočenja međusobno se razlikuju jer su svjedoci bili različitih uzrasta tokom genocida, ali ih povezuje jedno – bol koja ne prolazi s godinama.

Izložba će posjetioce upoznati s genocidom u Srebrenici i kroz tekstove i grafičke prikaze područja na kojem su zločini počinjeni. Na taj način, posebno onima koji o genocidu i ratu u Bosni i Hercegovini znaju malo ili ništa, bit će omogućeno bolje razumijevanje tih zločina, dodala je Porić.

Izložba će biti otvorena u Muslimanskom kulturnom centru u Ljubljani od 8. aprila do 13. jula, nakon čega će biti predstavljena i u drugim slovenskim gradovima.

Koncept izložbe osmišljen je tako da se može ponovo postaviti u bilo kojem trenutku, uključujući i u virtuelno okruženje. Organizatori su naglasili da su izložbu upravo zato koncipirali na taj način jer smatraju da je važno da se sjećanja na Srebrenicu ne samo oživljavaju, već i dokumentuju i prenose novim generacijama.

Memorijalni program 8372 živa sjećanja trenutno je najobuhvatniji program izvan Bosne i Hercegovine koji čuva sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici. Ovogodišnji program, prema riječima predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji, muftije mr. Nevzeta Porića, ima dva osnovna cilja: „Da prenesemo poruku o Srebrenici mladima i da istaknemo odnos i veze Slovenije s mjestom najtežeg zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.“

Kako je dodao, organizatori memorijalnog programa žele kroz širi dijalog pronaći način da savremena historija prostora kojem pripada i Slovenija – a koji je prije tri decenije doživio najteže zločine i ratove – dobije više prostora i pažnje u slovenskim školama.

Muftija Porić je istakao i da je Slovenija, kada je riječ o priznavanju genocida u Srebrenici, uvijek bila na strani istine, provjerenih činjenica i stava da se sjećanje na Srebrenicu mora čuvati, da se žrtve moraju poštovati i da se mora oduprijeti svakom pokušaju relativizacije historije.

Iz tog razloga, za njega je bio iznenađujući raskid saradnje s prvobitnim suorganizatorom izložbe – Muzejom novije i savremene historije Slovenije. „Žao mi je što smo saradnju s Muzejom završili prijevremeno. Međutim, odluka da izložbu preselimo u prostorije Muslimanskog kulturnog centra Ljubljana bila je nužna. Time smo sačuvali suštinsko objašnjenje za posjetioce koje, prema našem mišljenju, korektno prikazuje historijski i politički kontekst Srebrenice. I to na način koji ne otvara vrata mogućim iskrivljavanjima, falsifikovanju činjenica i relativizaciji odgovornosti za genocid.“

Muftija je na konferenciji upozorio i na rastuću političku i društvenu nestabilnost u Bosni i Hercegovini. „Pojavljuje se sve jači osjećaj da se razumijevanje savremenih događaja, posebno onih najtragičnijih, ponovo pomjera prema polju negiranja, iskrivljavanja i namjernih laži.“ U takvoj atmosferi, prema njegovim riječima, za bošnjačku zajednicu u Bosni i Hercegovini ono što se radi u Sloveniji nije samo izraz saosjećanja, već dragocjena potvrda stava koji narodu koji je preživio genocid najviše treba – osjećaj da u svjedočenju istine nije sam i da njihova patnja, s jednog dubljeg aspekta, ima smisao.

Na konferenciji je učestvovao i dugogodišnji istraživač zločina nad Bošnjacima, Amor Mašović, koji je istakao da su istraživači uspjeli identifikovati posmrtne ostatke više od 7000 žrtava. Pronađeni su u čak 85 masovnih grobnica, uključujući i one na teritoriji Srbije. Ostaci žrtava često su rasuti po više lokacija, što proces identifikacije čini izuzetno zahtjevnim i dugotrajnim. „Ako me pitate da li je istraživanje genocida u Srebrenici završeno – nije. Još uvijek ima majki i djece koji s nadom i strahom čekaju da neko zakuca na njihova vrata i saopći im da su pronađeni ostaci njihovih očeva i braće.“

Prema definicijama mnogih stručnjaka, genocid ima osam faza, a posljednja faza je ona u kojoj se o genocidu više ne smije ili ne želi govoriti. Mašović je slikovito opisao aktuelnu atmosferu u Bosni: „Mi više nismo u osmoj fazi genocida, mi smo izmislili devetu. To je faza glorifikacije zločina i zločinaca. Kako drugačije razumjeti činjenicu da se ustanove i ulice nazivaju po ljudima kojima je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju dokazao najteže zločine?“

Izložbu, koja će u Muslimanskom kulturnom centru u Ljubljani biti otvorena do 13. jula ove godine, pratit će i niz pratećih događaja. Na njima će ugledni slovenski stručnjaci – među njima pravnik dr. Matjaž Nahtigal, politologinja dr. Jasminka Dedić i vodeća stručnjakinja u oblasti socijalnog rada dr. Darja Zaviršek – obraditi različite aspekte i posljedice genocida u Srebrenici.

Primijetili smo da se u bosanskoj javnosti proširila vijest da je Muzej odbio izložbu, što treba jasno naglasiti da nije tačno. Muzej je izložbu u početku uvrstio u svoj godišnji plan rada, ali kao što smo već naglasili, ključno je bilo to što nakon napornog usaglašavanja nismo mogli postići dogovor o uvodnom sadržaju, te je na kraju iz Muzeja stigao prijedlog da se uvodni kontekst potpuno izostavi. Izostavljanje uvodnog konteksta nikako ne može biti dio ustaljenih muzeoloških principa i stručnih procedura.

Foto: Bobo