Posjeta Rombonu dio je aktivnosti koje Islamska zajednica u Sloveniji sprovodi povodom 100. godišnjice postavljanja džamije u Logu pod Mangartom. Grupa je posjetila položaje austrougarske vojske na kojima su se borili bošnjački vojnici iz BH4 regimenta, koji su bili poznati kao hrabri borci, a za Talijane su predstavljali strah i trepet. Poznato je da je prilikom 12. ofanzive došlo do zamjene i da su Bošnjake na tom položaju zamijenili Austrijanci ali je dogovoreno da mujezin ostane i uči ezan, kao što je to bilo do tada u praksi, jer će tako Talijani misliti da su Bošnjaci još uvijek tu.
Vodič g. Domevšek, istraživač Soške fronte i s njom povezanih događaja, u kojima su bili uključeni Bošnjaci, kazao nam je da na Rombonu postoji objekat koji bi mogao biti sakralne naravi (džamija) ali je priznao da to područje ne poznaje dovoljno dobro i zatražio je pomoć i obilazak samog objekta što je bio i glavni razlog odlaska na Rombon. Pitanje prisutnosti Bošnjaka na Soškom frontu potrebno je detaljnije i sistematički istražiti, a ne samo površinski na osnovu predaja.
Iznenađeni smo bili činjenicom dobro sačuvanim položajima i tvrđavama od prije sto godina i kako dobro izgledaju zbog teških vremenskih uslova na tom području. Položaji se nalaze na 1800 metara nadmorske visine i više. Prilikom dolaska do objekta, koji ima još uvijek sačuvane sve četiri stijene, iznenadila nas je činjenica da je položaj jako dobro sakriven od neprijateljske vatre i tako brižno napravljen da je imao čak i kamenom ozidan prozor i polukružni mihrab, koji je već malo dotrajao ali je još uvijek jako dobro vidljiv. Odmah smo provjerili da li je smjer kible prava i kompas je to potvrdio. Na desnoj strani nalazi se privremena ali sakrivena munara s koje je bilo moguće čuti mujezina. Objekat je postavljen otprilike na sredini linija austrougarske vojske i zato je bio za sve vojnike, sa svih položaja, jednako udaljen. U objektu se nalazi i predviđen prostor za sklonište, a do objekta moguće je doći sa više strana, a da se pri tome ne ispostavlja neprijateljskim položajima. Valja napomenuti i to da objekat nema krova, a da za razliku od drugih objekta te starosti ima sve četiri stijene.
Raduje nas saznanje o postojanju džamije na Rombonu i zahvalni smo g. Domevščku da nas je o tome obavijestio. Sa sigurnošću možemo potvrditi postojanje džamije na 1800 metara nadmorske visine i tako je to najvjerojatnije džamija na najvišoj nadmorskoj visini u Europi. Nevjerojatno je i to da skoro pa sto godina niko nije primijetio objekat i pridavao mu važnost. Svima nam je poznata džamija u Logu pod Mangartom ali ova na Rombonu je potpuno novo saznanje. Svakako je to početak istraživanja i odlazaka na Rombon, jer postoji još uvijek puno neistraženih činjenica povezanih sa Bošnjacima na Soškom frontu. U nastavku možete pogledati nekoliko fotografija.
Haris Muratagić