U protekle dvije godine ugostili smo g. Milana Kučana i članicu evropskog parlementa gđu Tanju Fajon. Dan državnosti je na dostojanstven način obilježen u punoj dvorani Srebrenog salona Grand hotela Union u Ljubljani, u četvrtak, 21. novembra 2013.
Pozivu su se odazvali brojni gosti među kojima su mufija dr. Nedžad Grabus, gradonačelnik Ljubljane g. Zoran Janković, članica Parlamenta gđa Lejla Hercegovac, nj. eksc. Samir Amarin, časni konzul Jordana u RS, g. Viktor Jakovič, gđa Azra Popović, konzul u Ambasadi BiH, te predstavnici organizacija i brojni drugi gosti.
Nakon (ispraćene) bosanske i slovenske himne, prisutnima se obratio muftija dr. Nedžad Grabus, koji je tom prilikom rekao ”da je radostan što možemo ugostiti čovjeka koji je rakao NE tadašnjem totalitarnom režimu bivše Jugoslavije i čovjeka čija je administracija rekla DA. Između ostalog, rekao je ” da smo sretni što smo živjeli u vremenu Bogića Bogićevića koji je odlučio biti pošten, a ne bogat. S obzirom na tadašnju situaciju u Jugoslaviji, samo su hrabri ljudi mogli djelovati kao on. Više bi me radovalo da je obilježavanje dana državnosti organizirala Ambasada BiH u Ljubljani, ali s obzirom da to nije tako, mi smo se odlučili na taj korak, i nećemo prestati govoriti o pozitivnim primjerima i dobrim ljudima iz BiH bez obzira na to da će neko reći da to nije naš posao i poslanstvo. Također mi pripadamo BiH kao i Sloveniji i važno je da je i slovenska javnost upoznata s tim.”
Također, prisutnima se obratio gradonačelnik Zoran Janković i čestitao im praznik.
Razgovor sa g. Bogićem Bogićevićem vodio je g. Nevzet Porić, koji je na samome početku kratko predstavio g. Bogićevića. Istakao je da je g. Bogićević bio član Predsedništva SFRJ od 16. maja 1989. do septembra 1991. Za člana Predsedništva je izabran na referendumu i tako postao prvi član koji je na demokratski način izabran za člana Predsedništva SFRJ. Prisustvovao je historiskom zasijedanju Predsedništva SFRJ 12. marta 1991., kad se odlučivalo o uspostavi vanrednog stanja u SFRJ. Na izneneđenje pro-miloševićevih članova Predsjedništva, glas protiv, je spriječio vojnu intervenciju JNA. Iz toga perioda je poznata njegova izjava: ”Ja jesam Srbin, ali ne po profesiji.” Skupa sa makedonskim članom Predsedništva Vasilom Turpukovskim je bio posrednik prilikom pregovora između slovenske vlade i Vrhovne komande JNA o deblokadi kasarne u toku desetodnevnog rata, koji se desio između slovenske teritorijalne odbrane i JNA.
2002. godine predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić ga je odlikovao ”Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom” za njegov doprinos nezavisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske i za zauzimanje rješavanja problema mirnim putem.
1999. godine je dobio Plaketu humanizma, koju dodjeljuje Stalni komitet internacionalne lige humanista.
2004. godine dobio je srebrni počasni znak slobode Republike Slovenije po sljedećim osnovama:
”Za rad za dobrobit Slovenije u vrijeme osamostaljivanja, za lični doprinos prijateljskoj suradnji Republike Slovenije i Bosne i Hercegovine i jačanju ekonomskih odnosa.”
Gospodin Bogićević je imao jako inspirativan i dobar nastup. Po ko zna koji put (još jednom) je pokazao veličinu svog karaktera. Prilikom obraćanja je imao nekoliko jako dobrih poruka među kojima izdvajamo sljedeće:
”Ideja velike Srbije nije bila realna ideja, jer bi, ako bi se ta ideja ostvarila, drugi narodi živjeli u ropstvu. Sve je počelo u Beogradu, a onda je ideja dobila plodno tlo u Zagrebu kada su Milošević i Tuđman definitivno dogovorili podjelu i nestanak Bosne.”
”BiH ima hiljadugodišnju tradiciju, i to je poznato i onima koji to ne žele javno priznati. Srednjovijekovna bosanska država imala je Povelju Kulina bana, koju možemo uzeti kao rodni list i AVNOJ iz 1943.g. mogli bismo kazati da je njen matični list.”
”S pobjedom na referendumu preuzeo sam veliku odgovornost. Dužnost mi je bila predstavljati sve narode BiH, bez obzira na moju etničku pripadnost po rođenju, jer sam po rođenju Srbin. Uvijek sam govorio da od svoje nacionalnosti neću praviti profesiju i da od svog poziva neću praviti mržnju. Nažalost, danas mnogi u Bosni profitiraju na osnovu nacionalnosti i mržnje.”
”Ljudi, koji smo rođeni u Bosni i koji tamo živimo, raznolikost doživljavamo kao bogatstvo, jer samo raznolikost predstavlja život, jednolikost predstavlja smrt, na to smo u Bosni uvijek bili ponosni.”
”Za Evropu je nacionalizam opasniji od kuge. Nacionalizam, mržnja i diskriminacija vode ka pokolju, prolijevanju krvi. Na to nas upozorava historija.”
”Svako od nas se u životu nekada nađe u situaciji kada je potrebno donijeti odluku. Ali ta odluka nije ni logična, ni razumna niti popularna, ali je jednostavno morate donijeti, jer je pravilna. Moja odluka je bila još najmanje popularna. Nije bila ni logična. Ali sam bio siguran i tad ali i sad, da je moja odluka bila ispravna. I to breme nosim još danas i nikad se nisam pokolebao.”
”Zamišljao sam Sloveniju kao perspektivnu i lijepu državu, i nisam sumnjao u njen razvoj. Cijelih dest dana rata bio sam u Sloveniji. Svaki dan dolazio sam samo s jednim ciljem, da rat prestane. Zahvaljujem se Sloveniji na dodijeljenom priznanju, ali u principu se priznanja niti traže niti odbijaju. Sve što sam uradio uradio sam radi svoje lične savjesti.”
Svečanost je završena u prijatnoj atmosferi i druženjem gostiju sa g. Bogućevićem. Svim državljanima BiH i onima koji je osjećaju kao svoju četitamo dan državnosti.