U Gazi Husrev-begovoj džamiji uručena menšura reisul-ulemi prof. dr. Nedžad-ef. Grabusu

U nedjelju, 15. novembra 2026. godine, u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu održana je svečanost uručenja menšure novoizabranom reisul-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, prof. dr. Nedžad-ef. Grabusu. Svečanosti su prisustvovali muftija dr. Nevzet Porić, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji, te glavni imami i predsjednici izvršnih odbora Islamske zajednice u Republici Sloveniji, kao članovi Izbornog tijela za izbor reisul-uleme.

Svečanim uručenjem menšure i polaganjem zakletve prof. dr. Nedžad-ef. Grabus zvanično je preuzeo dužnost 14. reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, na koju je izabran 10. oktobra 2026. godine, za mandatni period od 2026. do 2033. godine.

Svečanost je okupila predstavnike državnih institucija Bosne i Hercegovine, diplomatskog kora, međunarodnih islamskih institucija, članove Izbornog tijela, muftije, vjerske velikodostojnike i brojne ugledne ličnosti iz javnog, akademskog i društvenog života. Za svečanost je bilo akreditirano više od 500 gostiju iz 23 države.

Dodjela menšure predstavlja najsvečaniji čin uvođenja novoizabranog reisul-uleme u dužnost. Menšura je dokument kojim se potvrđuju zakonitost njegovog izbora i šerijatska ovlaštenja za obavljanje najviše vjerske dužnosti u Islamskoj zajednici. Ovaj čin simbolizira kontinuitet vjerskog autoriteta, očuvanje institucionalnog jedinstva i odgovornost za daljnji razvoj Islamske zajednice.

Svečani program u Gazi Husrev-begovoj džamiji

Svečanost je započela učenjem Kur'ana i tekbira, nakon čega su dosadašnji i novoizabrani reisul-ulema, u pratnji članova Odbora za predaju menšure, krenuli iz Gazi Husrev-begove biblioteke prema džamiji.

Na putu do džamije proučena je Fatiha kod spomen-obilježja imamima šehidima i Gazi Husrev-begovog turbeta. Prilikom svečanog ulaska u džamiju nošene su zastave Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice.

Nakon podne-namaza, koji je predvodio novoizabrani reisul-ulema prof. dr. Nedžad-ef. Grabus, nastavljen je svečani program.

U programu su učestvovali kurra hafiz Aziz Alili, hafiz Sulejman Bugari, hafiz Senad Podojak, kurra hafiz Alija Rahman, hafiz Ahmed Alili, hafiz Špendi Fidani i Ibrahim Bilčević, koji su učenjem Kur'ana, tekbira, salavata i ilahija doprinijeli svečanosti ovog značajnog događaja.

Cjelokupan svečani program uručenja menšure reisul-ulemi prof. dr. Nedžadu-ef. Grabusu direktno su prenosili BHRT, BIR televizija i Al Jazeera Mubasher, omogućivši vjernicima i široj javnosti u Bosni i Hercegovini i inostranstvu da prate ovaj značajan događaj.

Reisul-ulema Kavazović pozvao na jedinstvo i podršku novom reisul-ulemi

U okviru svečanog programa prisutnima se obratio dosadašnji reisul-ulema dr. Husein-ef. Kavazović, koji je ovu dužnost obavljao od 2012. do 2026. godine. Osvrnuo se na četrnaest godina služenja Islamskoj zajednici i izazove s kojima se suočavala, naglasivši važnost očuvanja njenog jedinstva i institucionalne stabilnosti.

Pozvao je ulemu i članove Islamske zajednice da budu podrška novoizabranom reisul-ulemi Nedžadu-ef. Grabusu, poručivši da „teret koji preuzima zahtijeva zajednička pleća“.

Svečani čin polaganja zakletve i uručenja menšure

Centralni dio svečanosti obilježilo je polaganje zakletve novoizabranog reisul-uleme pred Odborom za predaju menšure.

Odbor su činili predsjednik Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Edhem Bičakčić, koji je ujedno predsjedavao Odborom, dosadašnji reisul-ulema Husein-ef. Kavazović, muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović, muftija sandžački Mevlud-ef. Dudić, direktor Medrese „Džemaludin Čaušević“ u Cazinu Zuhdija Handanović i predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Mostar Džafer Alić.

Predsjednik Sabora Edhem Bičakčić pročitao je odluku o dodjeli menšure i njen tekst, nakon čega je pozvao novoizabranog reisul-ulemu na polaganje zakletve. Naziv menšura potječe od arapske riječi menšur, koja označava potvrdu, ukaz ili dokument o imenovanju. U historiji Islamske zajednice menšura predstavlja potvrdu vjerskog legitimiteta reisul-uleme i njegovih ovlaštenja.

Kao poglavar Islamske zajednice i vrhovni muftija, reisul-ulema predstavlja i zastupa Islamsku zajednicu, predsjedava Rijasetom i Vijećem muftija, donosi fetve, usmjerava vjerski život te brine o zaštiti vjerskih prava i sloboda njenih pripadnika.

Nakon svečanog polaganja zakletve, reisul-ulemi prof. dr. Nedžadu-ef. Grabusu uručena je menšura, a potom je upriličeno oblačenje džubbeta.

Uz učenje tekbira, reisul-ulema Grabus se prvi put obratio prisutnima u svojstvu poglavara Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Reisul-ulema Grabus: Islamska zajednica je naš najvažniji zajednički idžtihad

U prvom javnom obraćanju nakon preuzimanja dužnosti reisul-ulema prof. dr. Nedžad-ef. Grabus istakao je da povjerenu dužnost razumije kao veliku čast i odgovornost te najavio da će se u svom radu savjetovati s ulemom, nosiocima odgovornih dužnosti u organima i ustanovama Islamske zajednice i svima koji žele dobro Zajednici.

Govoreći o njenom poslanju, naglasio je da se djelovanje Islamske zajednice temelji na Kur'anu, sunnetu Muhammeda, a.s., i islamskoj tradiciji Bošnjaka.

„Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je jedna i jedinstvena zajednica. Islamska zajednica je naš najvažniji zajednički idžtihad. U svome poslu ćemo se truditi raditi na programima i planovima koji osiguravaju i snaže njeno jedinstvo, s jedne, i njezino dodatno otvaranje prema savremenim dobrobitnim tokovima, s druge strane“, poručio je reisul-ulema Grabus.

Posebno je ukazao na odgovornost sadašnjih generacija prema budućnosti Islamske zajednice, naglasivši da odluke koje se danas donose imaju dugoročne posljedice za generacije koje dolaze.

Istakao je važnost vjerskog obrazovanja, odgoja djece u mektebima, uključivanja mladih u rad Islamske zajednice i razvijanja programa koji povezuju džematlije i pružaju im podršku u svakodnevnom životu.

Govoreći o društvenoj ulozi Islamske zajednice, naglasio je opredijeljenost za međureligijski, međukulturni i međucivilizacijski dijalog, izgradnju povjerenja i razvijanje dobrih komšijskih odnosa.

„Mi živimo u pluralnom, multireligijskom, demokratskom okruženju, istovremeno smo i muslimani i Evropljani“, istakao je reisul-ulema Grabus.

Naglasio je da su jednakost pred zakonom, poštivanje ljudskih prava i vladavina prava važni preduslovi za slobodno djelovanje Islamske zajednice i afirmaciju muslimanskog identiteta u savremenom društvu.

U svom obraćanju osudio je ubijanje nevinih ljudi i pozvao na ustrajno zalaganje za mir, međusobno poštovanje i dostojanstvo svakog čovjeka.

Reisul-ulema Grabus zahvalio je dosadašnjem reisul-ulemi Husein-ef. Kavazoviću na predanom radu i doprinosu razvoju Islamske zajednice, kao i reisul-ulemi Mustafi-ef. Ceriću, te uputio dovu za sve ranije reisul-uleme.

Dovu na kraju svečanosti u Gazi Husrev-begovoj džamiji proučio je bivši banjalučki muftija Edhem-ef. Čamdžić.

Izbor reisul-uleme Grabusa ima poseban značaj za Islamsku zajednicu u Sloveniji

Izbor prof. dr. Nedžada-ef. Grabusa za 14. reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini ima poseban značaj za muslimane u Republici Sloveniji, imajući u vidu njegov petnaestogodišnji rad na čelu Islamske zajednice u Republici Sloveniji.

Od 2006. do 2021. godine obavljao je dužnost ljubljanskog muftije i predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji. Njegovo djelovanje obilježili su važni procesi institucionalnog razvoja, jačanja organizacijske strukture, unapređenja vjerskog života i afirmacije Islamske zajednice u slovenskom društvu.

Jedno od najvažnijih postignuća iz tog perioda bilo je potpisivanje Ugovora o pravnom položaju Islamske zajednice u Republici Sloveniji s Vladom Republike Slovenije 2007. godine. Ovaj dokument predstavljao je značajan korak u uređivanju pravnog položaja Islamske zajednice i stvaranju stabilnih uslova za njeno djelovanje.

Posebno mjesto u njegovom radu zauzima izgradnja Muslimanskog kulturnog centra Ljubljana, jednog od najznačajnijih projekata u historiji Islamske zajednice u Sloveniji.

Muftija Grabus predvodio je ovaj zahtjevni projekt od izbora lokacije i kupovine zemljišta, preko pripreme i realizacije izgradnje, do završetka radova i početka upotrebe džamije 7. februara 2020. godine.

Izgradnjom Muslimanskog kulturnog centra Ljubljana ostvarena je višedecenijska težnja muslimana u Sloveniji da dobiju džamiju i odgovarajuće uslove za organiziranje vjerskog, obrazovnog i kulturnog života.

U vrijeme njegovog mandata posebna pažnja posvećivana je i razvoju međureligijskog dijaloga, saradnji s državnim i lokalnim institucijama te jačanju položaja Islamske zajednice kao ravnopravnog i aktivnog dijela slovenskog društva.

Njegov doprinos prepoznat je i na najvišem državnom nivou. Predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor odlikovao ga je Srebrnim redom za doprinos razvoju međureligijskog i međukulturnog dijaloga u Sloveniji.

Pored obavljanja muftijske dužnosti, Grabus je djelovao i na akademskom području, između ostalog kao predavač na Teološkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani. Svojim naučnim, obrazovnim i javnim djelovanjem doprinosio je boljem razumijevanju islama i afirmaciji kulture dijaloga.

Nakon završetka mandata u Sloveniji, 15. septembra 2021. godine preuzeo je dužnost sarajevskog muftije, koju je obavljao do izbora za reisul-ulemu.

Njegov dugogodišnji rad ostavio je trajan trag u institucionalnom razvoju Islamske zajednice u Republici Sloveniji. Zbog toga njegovo preuzimanje najviše vjerske dužnosti predstavlja posebno značajan trenutak za muslimane u Sloveniji, koji su bili neposredni svjedoci njegovog rada i doprinosa razvoju Islamske zajednice.

Svečani prijem i poruke o odgovornosti i saradnji

Nakon svečanosti u Gazi Husrev-begovoj džamiji, u Sarajevu je upriličen svečani prijem povodom uručenja menšure reisul-ulemi prof. dr. Nedžadu-ef. Grabusu.

Prijemu su prisustvovali predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, izabrana članica Predsjedništva BiH Darijana Filipović, članovi Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini, mitropolit dabrobosanski Hrizostom, nadbiskup metropolit vrhbosanski mons. Tomo Vukšić i predsjednik Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini Jakob Finci, kao i predstavnici diplomatskog kora, državnih institucija i javnog života.

Prisustvo predstavnika različitih vjerskih zajednica i crkava dodatno je naglasilo značaj međureligijskog dijaloga, međusobnog poštovanja i saradnje u bosanskohercegovačkom društvu.

Svečani prijem svojim nastupom uveličao je Hor Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu.

Reisul-ulema Grabus tom je prilikom zahvalio gostima na prisustvu i podršci, naglasivši da će u obavljanju povjerene dužnosti nastojati opravdati ukazano povjerenje i donositi odgovorne odluke koje će doprinositi općem dobru.

„Svjestan sam da se odgovornost za povjerenu dužnost ne potvrđuje samo riječima i namjerama nego i odlukama koje donosimo i njihovim posljedicama za ljude“, poručio je reisul-ulema.

Posebno je istakao opredijeljenost Islamske zajednice za nastavak saradnje s državnim institucijama, drugim vjerskim zajednicama i međunarodnim partnerima, uz poštivanje autonomije vjerskih zajednica, ljudskih prava i različitih identiteta.

Naglasio je da djelovanje Islamske zajednice obuhvata vjeru, nauku, kulturu, humanitarni rad i brigu o ljudima kojima su potrebne pomoć i podrška.

Svečanost koja potvrđuje kontinuitet i jedinstvo Islamske zajednice

Svečanost uručenja menšure reisul-ulemi prof. dr. Nedžadu-ef. Grabusu predstavlja važan trenutak u historiji Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Njome je potvrđen kontinuitet najvišeg vjerskog autoriteta i otvoreno novo razdoblje njenog institucionalnog djelovanja.

Za Islamsku zajednicu u Republici Sloveniji ovaj događaj ima i dodatnu simboličku vrijednost, jer je dužnost reisul-uleme preuzeo njen nekadašnji muftija, koji je petnaest godina predvodio njen rad i dao značajan doprinos institucionalnom razvoju Islamske zajednice, izgradnji Muslimanskog kulturnog centra Ljubljana i afirmaciji muslimana u slovenskom društvu.