Sa prijemom i svečanom večerom čiji domaćin je bio jordanski kralj Abdullah II, u ponedjeljak, 8. decembra započela je dvodnevna konferencija o međuvjerskom dijalogu na Balkanu u sklopu Akaba procesa koji ove godine obilježeva desetu godišnjicu djelovanja. Ovogodišnja država partnerica je Republika Albanija.
Na konferenciji su sudjelovali predstavnici Islamske zajednice predsjednici mešihata Slovenije i Hrvatske, muftije Nevzet Porić i Aziz Hasanović, banjalučki muftija Ismail Smajlović koji je na konferenciji sudjelovao u ime reisu-l-uleme i reisu-l-ulema 1993-2012 Mustafa Cerić.
Muftija Nevzet Porić u svom referatu naglasio je potrebu za inkluzivnim dijalogom koji će suzbiti govor mržnje, zaštititi vjerske manjine, suzbijati dezinformacije i graditi otpornije zajednice kroz obrazovanje i jačanje kapaciteta vjerskih institucija. Cilj ovakvih okupljanja je potaknuti trajne mehanizme suradnje, oblikovati zajedničke narative protiv netrpeljivosti i ponuditi praktične preporuke za lokalne zajednice, uz poštivanje principa transparentnosti, odgovornosti i solidarnosti. Različitost ljudskih uvjerenja volja je i htjenje Uzvišenog Allaha, dž.š. »Razilaženja sama po sebi nisu dobra, ali Bog je htio da ona postoje među ljudima i zato je ljude i stvorio,« kazao je.
Muftija Aziz Hasanović upozorio je na činjenicu da je potrebno u ovim prilikama graditi narativ na istini o genocidu iz prošlosti pa je tako podsjetio da je rođen u Srebrenici i da je izgubio veliki broj članova iz svoje porodice u genocidu u Srebrenici. »To je polazna tačka svakog razgovora o međusoboj suradnji i međuvjerskom dijalogu na Balkanu,« zaključio je.
Reisu-l-ulema 1993-2012 Mustafa Cerić također je upozorio na prošlost i moralno iskustvo kao i na moralni kompas koje imaju i moraju imati vjerske institucije. Zahvalio je kralju Abdullahu II što je dao zemlju za izgradnju crkve Srpskoj pravoslavnoj crkvi uz napomenu da očekuje da će Srpska pravoslavna crkva na čelu sa patrijarhom, koji je također sudjelovao na konferenciji, pomoći da Islamska zajednica u Srbiji riješi problem i izgradi džamiju u Beogradu.
Svrha međuvjerskog dijaloga u okviru Akaba procesa jeste jačanje povjerenja, međusobnog razumijevanja i saradnje među religija na Balkanu i u regiji, te promicanje mira i suživota među narodima.
Kraljevina Jordan djeluje kao strateški partner i domaćin u međuvjerskom dijalogu sa velikim iskustvom suradnje među različitim religijama. Na kraju je poslan poziv na zajedničko djelovanje, oprost, odgovornost, transparentnost i solidarnost među vjerskim zajednicama u cilju izgradnje inkluzivnog društva.
Usvojena je i zajednička deklaracija koja glasi:
»Ovaj susret je historijska prilika za nas da se okupimo sa dubokim poštovanjem i bratskom ljubavlju prema našim vjerskim zajednicama i narodima. Povezuje nas zajednička historija više od pet hiljada godina. Ta historija je puna dragocjenih plodova širenja i razmjene religijskih i kulturnih dobara. Ta historija je bila i bit će ispunjena blagoslovima i dostignućima nauke, umjetnosti i kulture, i često je obogaćivala život svakoga. Ipak, ta ista historija često je bila i priča o bolu i patnjama i o mnogim događajima koji su ostavili trajne rane. Dok slavimo raznolikost naših zajednica i njihove doprinose svijetu, ne smijemo zaboraviti patnje i zločine počinjene u ime religije ili pripadnosti, niti postupke koji su doveli do razaranja i dehumanizacije. Iz tih iskustava proistekli su zakonodavni okviri, ali i duboke moralne odgovornosti. Pogledajmo unazad prema Svevišnjem i molimo za duhovno obnavljanje, dok tražimo Božiju milost i oprost za sve pogreške i zla koja su počinjena u prošlosti — bilo od pojedinaca, zajednica ili država. Neka nam opraštanje bude put naprijed, a istovremeno nastojimo prihvatiti istinsko kajanje, izražavanje poštovanja i pomirenje, dopuštajući žrtvama da iznesu svoju bol i traže izvinjenje. U tom duhu, mi prihvatamo potrebu da se prizna i popravi šteta nanesena tokom određenih perioda prošlosti.
Opraštamo i tražimo oprost.
Uočavajući nove znakove našeg zajedničkog života, svjesni smo činjenice da su potrebe i odgovornosti našeg regiona često zajedničke. Iskreno se nadamo da će u budućnosti međusobna saradnja i razumijevanje omogućiti da služimo javnom dobru kroz pružanje odgovarajućih vjerskih, socijalnih i obrazovnih usluga, za dobro svih naših zajednica, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost. Protivimo se svakoj marginalizaciji, diskriminaciji, govoru mržnje i nasilju. Zagovaramo jednakost pred zakonom i dostojanstvo za sve. Smatramo da religijske institucije i vjerski vođe imaju moralnu odgovornost da promiču mir i dijalog, da štite ranjive i da rade na izgradnji otpornijih i pravednijih društava. Pozivamo na odgovornost one koji vode i na transparentnost u upravljanju javnim dobrima. Pozivamo i na solidarnost među svima, onima koji vjeruju i koji ne vjeruju, kako bismo zajedno odgovorili na društvene i ekonomske izazove koji pogađaju naše narode.
Neka naš zajednički napor bude usmjeren ka izgradnji istinskog povjerenja, prema suživotu i međusobnom prihvatanju, kulturnoj i vjerskoj solidarnosti, učinkovitoj svakodnevnoj saradnji i zajedničkom otkrivanju vrijednosti naše vjere.
Tražimo Božiji blagoslov za naše narode i vjerske zajednice. Molimo Svevišnjeg za dar mira za sve nas.«
