Na poziv predsjednika Diyaneta, prof. dr. Safija Arpaguša, u Skoplju je u utorak, 31. marta 2026. godine, održan X. sastanak poglavara islamskih zajednica balkanskih zemalja, posvećen temi „Uloga i utjecaj vjerskih zajednica u jačanju kulture zajedničkog života u balkanskim zemljama“, čiji je domaćin bio reisul-ulema Islamske zajednice u Sjevernoj Makedoniji hfz. Šakir-ef. Fetai. Sastanku je prisustvovao i muftija mr. Nevzet Porić, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji, u pratnji zamjenika mr. Nevresa Mustafića.
Sastanak je okupio najviše predstavnike islamskih zajednica iz regiona, među kojima su bili zamjenik reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Enes Ljevaković, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija dr. Aziz Hasanović, zamjenik predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Srbiji i muftije sandžačkog dr. Rešad Plojević, reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić, muftija Kosova Naim Ternava, kao i muftije i predstavnici islamskih zajednica iz Bugarske, Grčke i Rumunije, a učesnici su kroz svoja izlaganja govorili o ulozi vjerskih zajednica u jačanju dijaloga, međusobnog povjerenja i društvene kohezije.
U svom obraćanju, muftija Porić je naglasio da „u savremenim pluralnim društvima pitanje zajedničkog života različitih religijskih, kulturnih i etničkih zajednica postaje jedno od ključnih društvenih pitanja“, posebno ukazujući na balkanski kontekst u kojem su historijska iskustva obilježena snažnim preplitanjem religijskih identiteta i političkih konflikata.
U tom okviru jasno je istakao temeljnu poruku: „Suživot ne predstavlja datost, već proces koji zahtijeva stalno izgrađivanje povjerenja, dijaloga i međusobnog razumijevanja“, naglašavajući da zajednički život nije stanje koje se podrazumijeva, nego rezultat kontinuiranog i svjesnog društvenog angažmana.
Naglašavajući razliku između formalnog mira i stvarnog suživota, istakao je da „kultura zajedničkog života ne označava samo mirno postojanje različitih zajednica jednih pored drugih, već podrazumijeva aktivno razvijanje odnosa zasnovanih na uvažavanju, susretu i saradnji“, čime je ukazao da je suživot prije svega odnos, a ne stanje.
Muftija Porić: „Nije dovoljno da živimo jedni pored drugih – potrebno je da živimo jedni s drugima“
Govoreći o ulozi religije, muftija Porić je otvorio ključno pitanje njenog društvenog djelovanja: „Da li vjerske zajednice djeluju kao faktor zatvaranja i reprodukcije razlika ili kao potencijalni nositelji povezivanja i društvene kohezije?“ U tom kontekstu naglasio je da religija sama po sebi nije ni isključivo problem ni rješenje, nego da njen utjecaj zavisi od načina na koji se živi i djeluje u javnom prostoru.
Istakao je da savremena društva više ne mogu biti posmatrana kao zatvoreni i homogeni sistemi, nego kao međusobno povezane i isprepletene stvarnosti, u kojima različitost nije izuzetak, nego trajno stanje. U takvom kontekstu, kako je naglasio, pokušaji zatvaranja u isključive identitete ne samo da nisu realni, nego često proizvode dodatne napetosti i konflikte.
Muftija Porić: „Religija može biti izvor povezivanja i solidarnosti, ali i sredstvo razdvajanja – presudno je kako djeluje u društvu“
Kao odgovor na te izazove, muftija Porić je predstavio djelovanje Muslimanskog kulturnog centra Ljubljana kao konkretan primjer kako religijska zajednica može aktivno doprinositi razvoju kulture zajedničkog života, naglašavajući da taj centar „ne djeluje samo kao vjerski objekt, već i kao kulturna i društvena institucija“, te da upravo kroz takav pristup religija dobija svoju konstruktivnu društvenu ulogu.
Posebno je ukazao na simboliku samog naziva centra, ističući da „islamski“ upućuje na odnos prema Bogu, dok „muslimanski“ naglašava odnos među ljudima, čime se jasno definiše prostor djelovanja koji nadilazi okvire same zajednice i postaje prostor susreta i dijaloga.
U nastavku izlaganja istakao je da se suživot ne gradi kroz deklaracije, nego kroz konkretne prakse i susrete među ljudima, naglašavajući važnost obrazovnih i kulturnih programa, rada sa djecom i mladima, organiziranih posjeta, kao i otvorenosti prema široj društvenoj zajednici.
Ukazao je da upravo ti susreti – bilo kroz edukativne programe, kulturne aktivnosti ili društvene događaje – predstavljaju prostor u kojem se razbijaju predrasude i stvara stvarno iskustvo razumijevanja, naglašavajući da povjerenje nastaje kroz neposredan kontakt i dijalog.
Posebno je istakao značaj događaja koji uključuju širu društvenu zajednicu, poput zajedničkih iftara i programa „Bajramovanje s komšijama“, naglašavajući da takve inicijative omogućavaju susret ljudi različitih identiteta u neformalnom i otvorenom okruženju, čime se jača osjećaj zajedništva.
Govoreći o ulozi vjerskih lidera, muftija Porić je naglasio da oni „ne djeluju samo kao predstavnici svojih zajednica, već i kao kreatori društvene klime“, ukazujući na njihovu odgovornost da aktivno doprinose izgradnji međusobnog poštovanja i saradnje. Istakao je da iskustvo Slovenije pokazuje da je moguće razvijati međureligijski dijalog na visokom nivou uzajamnog poštovanja i saradnje, te da takav pristup može poslužiti kao primjer i za širi balkanski prostor.
Zaključno je poručio da religija, ukoliko je odgovorno življena i otvorena prema drugima, može biti snažan faktor povezivanja, te da suživot nije apstraktna ideja, nego proces koji se gradi kroz konkretne odnose, programe i susrete, što predstavlja njegov stvarni društveni značaj.
