U okviru obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine, u Muslimanskom kulturnom centru Ljubljana 25. novembra 2025. godine organiziran je razgovor s dr. Mirnesom Kovačom o temi „Državnost BiH i izazovi multipolarnog svijeta – 30 godina nakon Dejtona“. Razgovor je vodio Nevres Mustafić.
U uvodnom dijelu istaknuto je da se bosanskohercegovačka državnost ne može razumjeti bez poznavanja njenog dugog historijskog kontinuiteta – od srednjovjekovne Bosne, preko osmanskog i austrougarskog perioda, do ključnih odluka ZAVNOBiH-a.
ZAVNOBiH kao temelj savremene državnosti
Na pitanje o političkom i historijskom značaju Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, dr. Kovač je naglasio da je riječ o prelomnom trenutku u kojem je nakon gotovo pet stoljeća ponovno potvrđena državnost Bosne i Hercegovine. Podsjetio je da su važan doprinos ovom procesu dali Hasan Brkić, Avdo Humo, Sulejman Filipović i drugi, čiji je angažman u Narodnooslobodilačkom pokretu bio ključan za legitimitet odluka donesenih 1943. godine.
Govoreći o Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a, dr. Kovač je istaknuo da je donesena Deklaracija o pravima građana BiH, koja je garantovala slobodu vjeroispovijesti, slobodu udruživanja, ličnu i imovinsku sigurnost, ravnopravnost žena i muškaraca i opće biračko pravo. Dodao je da je masovna podrška muslimanske inteligencije dala političku snagu viziji jedinstvene i nedjeljive Bosne i Hercegovine.
Kada je riječ o periodu nakon 1945. godine, dr. Kovač se osvrnuo na doprinos Huseina Đoze i Hilme Ćemerlića u očuvanju identiteta muslimana, te podsjetio da se nepriznavanje muslimana kao naroda sve do 1971. godine može smatrati jednom od najvećih nedosljednosti jugoslovenskog poretka. Spomenuo je i važnu ulogu političke porodice Pozderac u kasnijem oblikovanju društvenog položaja muslimana.
Savremeni kontekst i izazovi multipolarnog svijeta
Na pitanje o političkim previranjima početkom 1990-ih, dr. Kovač je naglasio da je osporavanje državnosti Bosne i Hercegovine bilo direktno suprotstavljanje odlukama ZAVNOBiH-a. Podsjetio je da je Badinterova komisija potvrdila pravo republika na međunarodno priznanje u avnojevskim granicama, te da je referendum iz 1992. godine, zajedno s međunarodnom verifikacijom, otvorio put prijemu Bosne i Hercegovine u Ujedinjene nacije. U tom kontekstu naveo je i ulogu ministra vanjskih poslova Harisa Silajdžića.
Govoreći o vanjskoj politici Republike Bosne i Hercegovine tokom 1990-ih, dr. Kovač je istaknuo da su diplomatski napori, podrška važnih međunarodnih aktera i odnos Sjedinjenih Američkih Država prema bosanskoj krizi bili presudni za politički opstanak države. U završnom dijelu razgovora naglasio je da multipolarni svijet donosi nove izazove, zbog čega je važno dalje jačati međunarodnopravni položaj Bosne i Hercegovine i graditi stabilan institucionalni okvir zasnovan na principima ZAVNOBiH-a.
