U utorak, 28. oktobra 2025. godine, u Vatikanu je obilježena 60. godišnjica deklaracije Nostra Aetate – dokumenta Drugog vatikanskog koncila koji je postavio temelje savremenog međureligijskog dijaloga i afirmisao poštovanje prema pripadnicima svih vjerskih tradicija.
Svečanosti, koja je održana u dvorani Pavla VI. u prisustvu pape Leona XIV, prisustvovao je muftija mr. Nevzet Porić, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji. Ovom događaju prisustvovali su i dr. Aziz ef. Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, te Ahmed-ef. Tabaković, imam džemata Nur u Veroni.
Obilježavanju su prisustvovali i vjerski predstavnici s nekoliko kontinenata, među njima brojni poglavari i delegati različitih religijskih tradicija, što je ovom događaju dalo poseban simbolički značaj univerzalnosti poruke mira, poštovanja i zajedničke odgovornosti.
U svom obraćanju, papa Leone XIV podsjetio je da Nostra Aetate i danas nadahnjuje vjernike na „gradnju svijeta oslobođenog od mržnje i predrasuda“ te naglasio da su religije pozvane da zajednički služe čovječnosti, doprinoseći miru, razumijevanju i solidarnosti. On je istakao da je međureligijski dijalog “moralni i društveni imperativ” savremenog doba.
Poziv upućen muftiji Poriću od strane Dikasterija za međureligijski dijalog Vatikana svjedoči o ugledu i uvažavanju koje Islamska zajednica u Sloveniji uživa u međunarodnim vjerskim krugovima. Njegovo prisustvo ovom skupu potvrđuje kontinuiranu posvećenost dijalogu, izgradnji povjerenja i zajedničkom zalaganju za mir, što predstavlja trajno opredjeljenje Islamske zajednice u Sloveniji.
Tokom boravka u Vatikanu, muftija Porić susreo se s predstavnicima vjerskih zajednica iz različitih dijelova Evrope, razgovarajući o značaju obrazovanja, kulture dijaloga i zajedničkih inicijativa koje doprinose razumijevanju i miru među narodima.
Deklaracija Nostra Aetate, usvojena 28. oktobra 1965. godine, promijenila je tok savremenih odnosa između religija. Ona poziva na međusobno poštovanje, odbacivanje diskriminacije i zajedničko traganje za istinom i dobrotom – vrijednosti koje i danas ostaju temelj duhovne i moralne obnove čovječanstva.
