U okviru pratećeg programa izložbe 30 godina od genocida u Srebrenici: sjećanja svjedoka koji danas žive među nama, u utorak, 13. maja 2025. godine, u maloj dvorani Muslimanskog kulturnog centra održan je razgovor sa jednim od naših najvećih stručnjaka za međunarodno pravo, dr. Matjažem Nahtigalom. Ratove na području bivše Jugoslavije označio je kao posljedicu uspona srpskog nacionalizma i pokušaja da se cijela država podredi interesima samo jednog naroda. „U tom smislu, neophodno je stalno odbacivati stav koji se posebno na Zapadu ustalio – da su ratovi i krvavi sukobi urođeni narodima Balkana. To nije tačno. Saradnja i suživot među narodima na Balkanu bili su prije pravilo nego izuzetak, a Bosna i Hercegovina je to možda i najbolje utjelovila. Zato se mi, koji smo odrasli uz Srebrenicu, moramo truditi da ne samo Bosni, već cijelom regionu vratimo povjerenje u budućnost i perspektivu.“
U središte večeri postavljena su ključna pitanja: kako danas razumjeti naslijeđe Srebrenice, kakva je uloga međunarodnog prava u osiguravanju pravde i da li su sudske presude dovoljne za trajno pomirenje? Gost večeri, dr. Matjaž Nahtigal, rukovodilac Katedre za međunarodne odnose na Fakultetu za društvene nauke Univerziteta u Ljubljani, naglasio je da je međunarodno pravo važan mehanizam za zaštitu ljudskih prava i priznanje zločina, ali da djeluje sporo i često s velikim zakašnjenjem.
Tom prilikom je istaknuo da je Bosna i Hercegovina međunarodnim priznanjem genocida postigla mnogo – kako u pravnom, tako i u simboličkom smislu. Ipak, kako je naglasio, ne vjeruje samo u moć institucija, već prije svega u moć ljudi. Vjeruje u Bosnu i Hercegovinu, u njene ljude – sposobne, inteligentne, vrijedne i plemenite. Rekao je da je to zemlja velikog potencijala kojoj ne treba samo pomoć izvana, nego prije svega povjerenje u samu sebe. Prema njegovim riječima, Bosna može mnogo učiniti sama za sebe – više nego što možda mislimo. Dr. Nahtigal je posebno istaknuo svoj kontakt sa studentima koji dolaze iz Bosne i Hercegovine, kazavši da upravo u njima vidi najveći razlog za optimizam. Kako kaže, to je generacija inteligentnih, kritičkih i angažovanih mladih ljudi koji razumiju važnost istine, pravde i suživota – i upravo su oni ti koji će znati graditi bolju budućnost, bez obzira na teško naslijeđe prošlosti.
Njegove riječi potaknule su prisutne da promisle o tome kako je budućnost regiona – uprkos tragičnoj prošlosti – ipak ponajviše u rukama njegovih ljudi i njihove sposobnosti da grade društvo utemeljeno na istini, pravdi i zajedničkom dostojanstvu.
Odlična pitanja gostu je postavljala Anuša Gaši, koja je razgovor otvorila i pitanjima o ljudima koji su preživjeli genocid, te o izložbi povodom 30. godišnjice genocida u Sloveniji, koja se u MKC Ljubljana može pogledati svakodnevno do 13. jula, od 10 do 19 sati.
Razgovor se dotakao i genocida u Gazi, današnje politike u Bosni i Hercegovini, kao i političara koji su glavni akteri tih odnosa moći. Gaši i dr. Nahtigal razgovarali su o liderima čije izjave i djela često doprinose održavanju napetosti, negiranju historijskih činjenica i usporavanju procesa pomirenja. Sugovornici su upozorili na opasnost političkih manipulacija kolektivnim pamćenjem i na odgovornost Međunarodne zajednice da na takve prakse ne ostane nijema. No, nisu mogli zaobići ni značaj onih pojedinaca koji, iako ugroženi, nisu šutjeli i koji su se tokom rata i nakon rata zauzeli za istinu, pravdu i humanost. Istakli su da su ti ljudi simbolični glasovi etičkog stava i hrabrosti, koji pokazuju da solidarnost i uspravnost ne poznaju etničke granice. Takve priče su podsjetnik da i u najmračnijim vremenima postoje ljudi koji biraju čovječnost.
Ovaj događaj je još jednom potvrdio da o Srebrenici ne govorimo samo zbog prošlosti, nego prvenstveno zbog budućnosti – da bismo znali koje vrijednosti želimo kao društvo sačuvati i kojim putem krenuti na raskršćima koja donosi sadašnji trenutak.
Foto: Bobo
