Svečanost povodom inauguracije ljubljanskog muftije mr. Nevzet-ef. Porića

U petak, 18. marta 2022. godine Muslimanskom kulturnom centru u Ljubljani je održana svečanost povodom inauguracije novog ljubljanskog muftije mr. Nevzet-ef. Porića, kojoj su, između ostalih brojnih zvanica, prisustvovali reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović i predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor.

Na početku svečanosti zvanice je poselamio i pozdravio muftija Porić. Njegov govor prenosimo u cjelosti:

Poštovani predsjedniče Republike Slovenije gospodine Borut Pahor, poštovani reisu-l-ulema dr. Husein-ef. Kavazović, poštovani muftija dr. Nedžad-ef. Grabus, eminencije i ekscelencije, dame i gospodo.

Počašćen sam da vam se mogu obratiti povodom svečanosti na kojoj mi je ukazana čast da vodim i predstavljam Islamsku zajednicu u Republici Sloveniji.

Zahvalan sam vam što ste svojim prisustvom obogatili svečanost inauguracije muftije ljubljanskog. Hvala reisu-l-ulemi dr. Husein-ef. Kavazoviću za povjeravanje petogodišnjeg mandata muftije ljubljanskog.

Posebnu zahvalu izražavam svom prethodniku, muftiji prof. dr. Nedžadu Grabusu za podršku i priliku za rad na različitim projektima, a posebno na projektu izgradnje džamije u Ljubljani. Uz njega sam imao priliku učiti najprije kao sekretar, onda kao generalni sekretar i na kraju kao njegov zamjenik. Mnogo je urađeno u proteklom periodu. Nastavit ću tamo gdje je muftija Grabus stao.

Hvala i glavnim imamima, imamima, muallimama, članovima Mešihata i Sabora koji su me izabrali za predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji. Petogodišnji mandat prihvatio sam sa osjećajem velike odgovornosti kao i s namjerom da zajedno sa saradnicima popločamo put Islamske zajednice u budućnost i to neće biti lahko, jer će taj put biti popločan predanošću radu i velikom odricanju. U rad Islamske zajednice uključen sam već dva desetljeća. U njeno djelovanje dobro sam upućen, iskusio sam sve njene prednosti i nedostatke. Svjestan sam izazova kao i potreba i zato sam odlučan da u Islamsku zajednicu, zajedno sa saradnicima, simpatizerima i njenim članovima, uvedemo i osmislimo projekte i programe koji će pomoći pri realizaciji njene misije, a koji će doprinijeti suživotu među ljudima, bez obzira kojem uvjerenju pripadaju.

Islamska zajednica će biti u svom djelovanju uvijek inkluzivna i otvorena. Zato sam iznimno sretan da su danas među nama ljubljanski nadbiskup Stanislav Zore, protestantski svećenik Leon Novak, paroh Aleksandar Obradović i Robert Waltl, direktor Jevrejskog kulturnog centra Ljubljana.

Upućujem dobrodošlicu zamjeniku reisu-l-uleme dr. Enesu Ljevakoviću, predsjedniku Sabora Islamske zajednice u BiH Safetu Softiću, članovima Rijaseta, reisu-l-ulemi Islamske zajednice u Sjevernoj Makedoniji Šaqiru Fetahiju, reisu Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifatu Fejziću, sarajevskom muftiji dr. Nedžadu Grabusu, zagrebačkom muftiji dr. Azizu Hasanoviću, muftiji u Srbiji dr. Mevludu Dudiću, tuzlanskom muftiji dr. Vahidu Fazloviću, mostarskom muftiji mr. Salemu Dedoviću, bihaćkom muftiji hfz. Mehmedu Kudiću, goraždanskom muftiji Remziji Pitiću, i vojnom muftiji Hadisu Pašaliću.

Izraze poštovanja upućujem bivšem predsjedniku Republike Slovenije dr. Danilu Turku i ljubljanskom gradonačelniku Zoranu Jankoviću i njegovim saradnicima.

Iskrenu dobrodošlicu izražavam svima ostalima koji ste se odazvali pozivu i svojim prisustvom obogatili ovu svečanost.

Dozvolite mi da se na kraju pozdravnog dijela posebno zahvalim predsjedniku Republike Slovenije Borutu Pahoru za prisustvo na današnjoj svečanosti, jer ste svojim prisustvom, gospodine predsjedniče, izrazili poštovanje prema Islamskoj zajednici i njenim članovima.

Poštovani,

Islamska zajednica u Republici Sloveniji je jedinstvena i samostalna vjerska zajednica koja je dio tradicionalne i autohtone Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Zauzima se za čovjekovo dostojanstvo u privatnom i javnom životu, osmišljava programe na području vjerskog života, a ujedno ima važnu ulogu u javnom životu kroz realizaciju kulturnih, odgojnih, obrazovnih, humanitarnih i drugih djelatnosti na području socijalne države s čim bogati nacionalni identitet i s tim izvršava važnu društvenu ulogu.

Islamska zajednica u Republici Sloveniji ima dugogodišnju tradiciju djelovanja u Sloveniji, institucionalni oblik od 1917. godine, izgradnjom džamije u Logu pod Mangartom za potrebe austrougarskih vojnika, a među njima i Bošnjaka koji su se borili na Soškom frontu. U listu Slovenec, 24. oktobra 1917. godine najavljen je dolazak 4. reisu-l-uleme Džemaludin-ef. Čauševića i vojnog muftije iz Sarajeva, na svečanost povodom otvorenja prekrasne Džamije na Soči, pisalo je u tom časopisu. Od tada historija i statistika bilježe kontinuiranu prisutnost muslimana na slovenskom geografskom području. Nakon sto, odnosno sto pet godina, u nasljednici džamije iz Loga pod Mangartom, u savremenom arhitekturnom dostignuću i Plečnikovoj pobjednici – džamiji u Ljubljani,  domaćini smo 13. po redu Reisu-l-ulemi povodom promoviranja novog vodstva i perioda djelovanja Islamske zajednice u Republici Sloveniji. Samo da spomenem da ove godine obilježavamo 150. godišnjicu rođenja slovenskog arhitekte Jožeta Plečnika i zato s ponosom naglašavamo dobivenu arhitektonsku nagradu Jožeta Plečnika.

Danas veliku većinu članova Zajednice predstavljaju muslimani Bošnjaci porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Manji broj ima korijene u Crnoj Gori, na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Sve veći dio naše Zajednice predstavljaju generacije muslimana rođenih u Sloveniji i to su generacije koje Sloveniju doživljavaju kao svoju prvu i jedinu državu. Za naše članove, a posebno za najmlađe, prostorije i objekat u kojem se danas nalazimo od iznimne je važnosti. Više od pedeset godina čekali su džamiju u Ljubljani i ispunjenje ustavom zagarantiranog prava. Ljubljanska džamija, odnosno Muslimanski kulturni centar Ljubljana, nakon nekoliko desetljeća u dugom procesu, izgrađen je i kao takav doprinosi vjerskoj raznolikosti slovenskoga društva.

Kao što je već naglašeno, Islamska zajednica će biti, a s njom i Muslimanski kulturni centar otvorena za cijelu zainteresiranu javnost. Zajedno sa članovima i suradnicima nastojat ćemo motivirati proces uspostavljanja kulture uključenosti. S obzirom na stoljetnu prisutnost pripadnika Islamske zajednice na području Slovenije, smatram da se ne radi o klasičnom procesu integracije već o prihvatanju i uključenosti već integrirane zajednice u slovensko društvo, a to znači osiguravanje i uspostavljanje ambijenta u kojem se osobe osjećaju cijenjene i poštovane. Pored toga kultura uključivanja podrazumijeva i uspostavu djelovanja koje će osigurati da budu pojedinci sa različitim zaleđem kulturno i društveno prihvaćeni, dobrodošli u širu zajednicu i jednakopravno tretirani. U mandatu koji mi je povjeren i u duhu brige za jednakopravan i uvažavajući odnos prema muslimanima koji žive u Sloveniji, period koji je pred nama zahtijevat će dijalog vezano za otvorena pitanja koja uređuju položaj muslimana u Sloveniji osiguran na osnovu Zakona o vjerskoj slobodi (kao što su odgovarajuća prehrana u školama, individualna i kolektivna duhovna skrb – prisutnost vjerskih službenika  u bolnicama, zatvorima i vojsci, cirkumcizija i druga slična pitanja).

U javnom i obrazovnom diskursu muslimani su predstavljeni kao ekonomski migranti sa kraja šezdesetih godina i tretirani su kao doseljenici ili kao potomci doseljenika, iako se velika većina, a pogotovu onih rođenih u Sloveniji, ne osjećaju tako i ne žele biti imenovani kao doseljenici. I historijska i savremena slika islama i muslimana oblikovana je na osnovu medijskog i kurikularnog narativa. Nažalost, prisutna je i negativna, stereotipna slika islama i muslimana. Zato ćemo u narednom periodu poseći po uspostavi osvježavajućih programa koji će odgovoriti na savremene izazove i potrebe, razbijati predrasude i nastaviti građenje tolerantnog i uvažavajućeg društva.  Vrijednosti kao što su solidarnost, empatija, poštivanje i prihvatanje drugih, danas su važnije nego ikad ranije. U vrijeme trenutne situacije u Ukrajini ispostavljene vrijednosti nisu više podrazumijevajuće, već se za njih moramo ponovo boriti i osvješćivati ih, svako onoliko koliko može. Bošnjaci su, nedavno, doživjeli genocid u Srebrenici. Veoma dobro smo svjesni kako je važno međusobno uvažavanje i poštovanje. Iskreno suosjećamo sa Ukrajincima, Sirijcima, Palestincima i svima onima koji zbog geopolitičkih i drugih interesa ne žive mirnim i čovjeka dostojnim životom. 

Danas sam se na vjerskoj svečanosti u džamiji obavezao da ću savjesno i odgovorno brinuti o vjerskom životu i ostalim potrebama muslimana u Sloveniji. Ovom prilikom se, pred vama kao predstavnicima političkog, vjerskog, kulturnog i društvenog života obavezujem da će slovensko društvo u Islamskoj zajednici imati partnera, potpornika i vještog sukreatora i promotora multikulturalizma kao ideje koja se temelji na kulturnom pluralizmu, a ostvaruje se na osnovu demokracije. To predstavlja društvo koje je kulturno, političko, intelektualno i socijalno pluralističko, a temelji se na poštovanju i uvažavanju svakog pojedinca, bez obzira na njegovu pripadnost. U tom duhu nastavit ćemo i u buduće dobru i prisnu suradnju sa ostalim vjerskim zajednicama, ustanovama i organizacijama koje dijele s nama skupnu viziju o njegovanju i osvješćivanju solidarnog društva. Jasno naglašavam da u mom mandatu Muslimanski kulturni centar neće biti prostor namijenjen samo članovima Islamske zajednice već će biti otvoren za sve građane Ljubljane i ljude koji žele zajedno s nama graditi kritičko, osviješćeno i otvoreno društvo. Taj proces je uzajaman i odgovornost je na svima nama.

Bez obzira na izazove i odgovornost koju preuzimam, kao prvi čovjek Islamske zajednice u Republici Sloveniji, radujem se novim izazovima i suradnji. Nakon službenog dijela ove svečanosti slijedi koktel gdje će biti prilika za opušten razgovor i upoznavanje. Hvala vam za vašu pažnju.

Sarajevski muftija dr. Nedžad-ef. Grabus, koji je ranije obnašao dužnost muftije ljubljanskog, ovom prilikom se osvrnuo na rad Islamske zajednice u Sloveniji u proteklom periodu, te je naglasio da između Bosne i Hercegovine i Slovenije postoje višestoljetni odnosi, a koji su krunisani izgradnjom Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani.

– U našem nastojanju da izgradimo džamiju u Ljubljani pomogao nam je uravnotežen i jasan stav Katoličke crkve o pravu Islamske zajednice na izgradnju džamije. Znatan je broj i političara koji su podržali naše pravo na izgradnju džamije. Novinari su analitički i profesionalno pratili naš rad – podsjetio je muftija Grabus.

Islamska zajednica u Sloveniji se u proteklim godinama razvijala kako infrastrukturno, ali je postala i sastavim dijelom slovenskog društva, što je muftija Grabus ocijenio najznačajnijim. On je, između ostalog, naglasio da slovenski pravni sistem pruža sve mogućnosti zaštite i poštivanja ljudskih i vjerskih prava.

– Ovaj sistem omogućava razvoj Islamske zajednice. Imamo puno prijatelja u slovenskom društvu, a to prijateljstvo se mora njegovati, snažiti i razvijati – poručio je muftija Grabus.

Kazao je i da je novi ljubljanski muftija predan radu u Islamskoj zajednici, te iskazao uvjerenje da će časno obavljati povjereni mu emanet.

Predsjednik Sabora Islamske zajednice Safet Softić je ovom prilikom naglasio da se izboru ljubljanskog muftija pristupilo odgovorno, s ciljem da se što kvalitetnije odgovori na potrebe pripadnika Islamske zajednice u Sloveniji. Ocijenio je da Islamska zajednica generalno odabirom kvalitetnih i adekvatnih kadrova danas ima sve bolju društvenu poziciju i, između ostalog, da je izgradila puteve za suživot i saradnju s drugim i drugačijim.

– Ona se danas prepoznaje po tome i mi smo ponosni na tu činjenicu. Očekujemo da i naš novi muftija u Sloveniji Nevzet-ef. Porić ostane na ovom kursu i sav se posveti tome. Svojim životom i dosadašnjim angažmanom u Zajednici stekao je povjerenje ovdašnjih muslimana, ali i povjerenje reisu-l-uleme i Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Činjenica da se radi o čovjeku koji je i rođen u ovoj zemlji također pokazuje tendenciju Islamske zajednice da na odgovorne pozicije dovodi ljude koji, pored drugih neophodnih referenci, najbolje poznaju sredinu i mentalitet lokalnog stanovništva – kazao je Softić.

Obraćajući se zvanicama reisu-l-ulema Kavazović je govorio o stanju u kojem se danas nalazi civilizacija, koja je poput lađe na kojoj se svi mi nalazimo, jedni gore, jedni dolje – kako je koga sudbina rasporedila, te kako je potrebno da razumni ljudi i iz gornjeg i iz donjeg dijela obuzdaju one nerazumne među sobom i spriječe ih u vršenju bezumnih radnji koje mogu dovesti do toga da lađa potone.

– Svi bismo trebali biti na oprezu i ne misliti da nas se ne tiče ono što rade bezumnici. Ne bismo trebali govoriti: “To je njihova stvar!”, već bismo kao razumni ljudi trebali poduzeti odgovarajuće mjere i zaustaviti ih – naglasio je reisu-l-ulema Kavazović.

Muftiji Poriću poručio je da treba da brine o svakom Bošnjaku i svakom muslimanu u Sloveniji, u pogledu duhovne izgradnje, upoznavanja i zastupanja vrijednosti visoke kulture, te njihovom integriranju u društvo kao cjelinu, uz očuvanje svog jezika i identiteta.

– Treba da uspostavlja i njeguje dobre odnose s domicilnim stanovništvom, da izgrađuje mostove saradnje s drugim religijskim zajednicama, i da doprinosi duhovnoj i moralnoj izgradnji ljudi; da ljudima pruža nadu i utjehu, duhovnu okrepu i relaksaciju. I da, u svom domenu djelovanja, odgaja ljude, podstiče ih na gradnju, a ne na rušenje; na ljubav, a ne na mržnju i da se prema svima odnosi kao prema počašćenim Božijim stvorovima. Možemo kazati i ovako: da obeshrabruje i obuzdava sve koji bi htjeli bušiti lađu – rekao je reisu-l-ulema, dodavši da se Islamska zajednica nada da će muftiju Porića i šira društvena zajednica prihvati kao svog dobronamjernog i korisnog člana.

Predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor kazao je da je kao predsjednik Republike Slovenije i kao njen državljanim ponosan da usred Ljubljane postoji tako lijep vjerski objekat – džamija.

– Ne radi se samo o arhitekturi već o poruci, poruci tolerancije, ilustraciji suživota, vjerskog i svakog drugog. Lijepo je da muslimani mole u svojoj džamiji. Slovenija je nedavno praznovala 30 godišnjicu od nezavisnosti. To je bila prilika da smo se sjetili kako je važna ideja tolerancije i suživota oblikovala politički i društveni konsenzus za njeno stvaranje i kasnije njen cjelokupan razvoj – kazao je predsjednik Pahor.

Poručio je kako današnja inauguracija i njegovo prisustvo kao predsjednika Republike Slovenije izražava tvrdo opredjeljenje da se njeguje historijsko iskustvo tolerancije i suživota.

– Radi se o vjerskoj toleranciji i suživotu i opće društvenom raspoloženju naklonjenom različitim identitetima koji se međusobno poštuju i sudjeluju u zajedničkom dobru. Vidimo a to je danas nekoliko puta rečeno da svijet i Evropu potresaju veoma teška iskušenja. U ljudskom smislu se na njih možemo pripremiti samo ako njegujemo temeljne vrijednosti humanosti – poručio je predsjednik Pahor.

Prisutnima su se na večerašnjoj svečanosti obratili i gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković, ljubljanski nadbiskup metropolit Stanislav Zore, te Leon Novak, biskup Slovenske evangelističke crkve, koji su uputili čestitke Islamskoj zajednici i ukazali na važnost saradnje države i lokalnih zajednica sa vjerskim zajednicama i vjerskih zajednica međusobno.