Povodom 24. godišnjice od genocida u Srebrenici organiziran razgovor sa preživjelim svjedocima genocida Mevludinom Orićem i Suljom Čakanovićem

Ove godine navršavaju se 24 godine od genocida u Srebrenici, najvećeg zločina na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata. Instituti Averroes i Pogreb ni tabu iz Ljubljane povodom 20. godišnjice 2015. godine osnovali su memorijalni program 8372 živa sjećanja koji se nastavlja i ove godine zbog podsjećanja na genocid i sva dešavanja koja su se događala 1995. godine u Srebrenici.

U ponedjeljak, 1. jula 2019. godine, u dvorani Gradske uprave Ljubljane pod pokroviteljstvom muftije prof. dr. Nedžada Grabusa i ljubljanskog gradonačelnika g. Zorana Jankovića, organiziran je razgovor sa preživjelim iz Srebrenice Mevludinom Orićem i Suljom Čakanovićem.

U razgovoru je sudjelovao i poznati slovenski ratni novinar tokom agresije na BiH g. Ervin Milharčič Hladnik. Razgovor sa gostima vodila je novinarka Maida Đinić Poljak.

Program je otvoren klavirskom kompozicijom pianista Roberta Brezovara. Melodije kompozicije koje su se emotivno dotakle publike izražavale su mir, rat, haos, agresiju i na kraju tišinu i bol. I upravo to odražavaju i iskustva preživjelih svjedoka, Mevludina Orića i Sulje Čakanovića, koja su predstavljena tokom razgovora.

Mevludin Orić je 1995. godine, preživio streljanje iz oružja srbske vojske u blizini Srebrenice. Kao i mnogi drugi bošnjački muškarci, koji su se pokušavali spasiti i izaći na slobodni teritorij, Mevludina kao i mnoge druge, zarobila je srbska vojska i odvela u njima tad nepoznatu osnovnu školu. Smjestili su ih u sportsku salu. Na kraju dana počinje krvavo iskustvo. Mevludina su sa ostalim zarobljenim muškarcima odveli na livadu na kojoj su streljani. Mevludin je preživio. I dandanas ne može zaspati, a da se ne prisjeti strašnog iskustva kojeg je doživio na livadi. Danas živi u blizini Sarajeva bez ikakvih primanja i brige od države.

Suljo Čakanović je zajedno sa hiljadu ostalih muškaraca prešao krvavi put srebreničkih šuma i stigao do slobodnog teritorija u Tuzli. Na hiljade ljudi taj put nije priživjelo. S obzirom da je srbska vojska znala da se hiljadama civila nalazi u srebreničkim šumama, one su bile neprestana meta. Suljo je po profesiji medicinski tehničar in na tom putu pomogao je mnogim ranjenicima, a i sam je ranjen. Nikad neće zaboraviti šta je sve vidio i proživio na tom putu. Danas živi u Srebrenici i radi kao medicinski tehničar u srebreničkoj bolnici.

Novinar Ervin Milharčič Hladnik je u proteklom ratu u BiH bio vojni novinar zato su mu konteksti agresije na BiH kao i događanja koja su dovela do genocida u Srebrenici jako dobro poznata. Kazao je da su tog jula 1995. godine, mnogi svjetski novinari ostali zatečeni i bez riječi po pitanju događanja u Srebrenici.

Iako imamo osjećaj da je o Srebrenici sve rečeno, nije. Svaka nedužna žrtva predstavlja svoj svijet, 8372 svijeta je ubijeno, kazao je u svom obraćanju muftija prof. dr. Nedžad Grabus.

Srebrenica je svima nama opomena da se takvo što nikad više ne smije ponoviti. Stoga je u sklopu memorijalnog projekta od 1. do 21. jula 2019. godine u prostorijama Gradske uprave postavljen veliki cvijet Srebrenice i ponuđen upis u memorijalnu knjigu. Pozivamo sve da se upišu u knjigu i na taj način iskažu poštovanje do nedužnih života koja su ugasila u srebreničkom genocidu.

Na dan 11. jula, kada će u memorijalnom centru u Potočarima biti ukop novih identificiranih žrtava genocida u Srebrenici, u centru Ljubljane, s početkom u 12 sati, organizirana će biti minuta šutnje i na taj način će se odati počast i spomen žrtvama.