Bajramska hutba-poruka muftije prof. Nedžada Grabusa

U utorak, 4. juna 2019. godine, muftija prof. dr. Nedžad Grabus predvodio je bajram-namaz u Ljubljani i održao hutbu čiji tekst prenosimo u cijelosti.


Poštovana braćo i sestre,

danas počinje bajram koji označava zaključak blagoslovljenog mjeseca ramazana. Ramazan je mjesec objave Svete Knjige Kur’an i mjesec posta. U svim značajnijim religijama postoji obred posta, suzdržavanja od jela i pića, strasti, lošeg govora i navika. Post je drugačiji koncept od dijeta, jer dijeta uglavnom brine o fizičkom aspektu svijeta, a post uključuje i duhovnu dimenziju i sagledava čovjeka kao cjelinu, ne samo kao segment jednog dijela njegov bića. Post čovjeku otkriva dimenzije duhovnosti koje su skrivene u svakodnevnom životu i istovremeno ga uči solidarnosti i suosjećanju s ljudima koji žive u uvjetima koji im ne omogućavaju dostojanstveno življenje na ovom svijetu. Kada postimo više razmišljamo o ljudima koji nemaju normalan pristup vodi, nemaju dovoljno hrane, nisu zaštićeni i onda postanemo svjesniji blagodati koje mi uživamo i živimo u slobodnom i razvijenom društvu. Zato čovjek i u razvijenom društvu bez obzira na svoj status mora sačuvati skromnost i kloniti se oholosti, kibura, jer to uništava ljudskost. Oholost je osobina koja će čovjeka spriječiti da uđe u Džennet, postigne duhovni mir i mir s ljudima. Muhammed, a.s., nas upozorava: ‘Neće ući u Džennet osoba u čijem srcu je trunka oholosti”.

U ovosvjetskim pitanjima društveni status se mjeri prema utjecaju, moći, materijalnim sredstvima zato su osobine egoizma i oholosti slabosti koje destruiraju međuljudske odnose. Post, molitva, duhovnost, dobročinstvo i sadaka nam pomažu da sačuvamo ljudskost i svijest o važnosti razvijanja vrijednosti koje nam omogućavaju da gradimo društvo u kojem će slabi i nemoćni biti zaštićeni od manipulacije moćnika i osoba koje zloupotrebljavaju svoje pozicije moći. To je stalni izazov na ovom svijetu s kojim se suočava svaka generacija na svoj način.

Kur’anski pogled na svijet nas motivira da sačuvamo nadu u Božiju milost

Čitanje, slušanje i proučavanje Kur’ana, posebno u mjesecu ramazanu, snaži našu duhovnost i vjeru da se za dobro moramo truditi i boriti tokom cijelog svog života. U kur’anskim kazivanjima o iskustvima Božijih poslanika nalazimo inspiraciju za artikuliranje i definiranje vlastitih pogleda na svijet i savladavanje poteškoća s kojima se čovjek suočava. Kur’anski pogled na svijet nas motivira da sačuvamo nadu u Božiju milost i ne padamo u očaj i u teškim trenucima različitih životnih iskušenja jer s ”poteškoćama dolazi i olakšanje” (El-Inširah, 5). Pobožno čitanje, učenje, promišljanje i razmišljanje na koje čovjeka stalno poziva Kur’an razvija zajednicu vjernika koja je sposobna razumjeti i živjeti po Božijim uputama u svome vremenu i specifičnim društvenim okolnostima. Mi vjerujemo da je Kur’an Božija Knjiga, to je Knjiga koja stalno insistira na vjerovanju u Uzvišenog Boga i Budući svijet, insistira na čovjekovoj odgovornosti za učinjena djela. Kur’ansko insistiranje na pravdi jedno je od sržnih učenja islama. U suri An-Nisa Uzvišeni Bog nam poručuje:

”O vjernici! Vi uvijek budite pravedni i radi Allaha pravedno svjedočite, makar to bilo i na štetu vašu, ili na štetu roditelja vaših ili na štetu bližnjih vaših, bili oni bogati ili siromašni, pa Allah će se o njima pobrinuti! I strasti ne slijedite, pa da tako nepravedni budete! A ako krivdi nagnete, ili svjedočenje izbjegavate pa, Allah doista sve zna šta vi činite”. (An-Nisa 135)

”Allah zapovijeda pravdu i dobročinstvo i potpomaganje bližnjega, a zabranjuje razvrat, i ono što je ružno, i tlačenje! Da biste se opomenuli, Allah vas savjetuje!” (En- Nahl, 90)

Puno je kur’anskih ajeta koji govore o konceptu pravde i razvijanju društvenih odnosa koji omogućavaju dostojanstven život svakog čovjeka. Svjesni smo da je idealni koncept pravde na Zemlji teško uspostaviti, ali iz ovih ajeta razumijemo da smo svi pozvani pravedno svjedočiti i pošteno živjeti, te da svi ljudi bez obzira na društveni status imaju istu odgovornost u činjenju dobra i sprječavanju uvjeta koji destruktivno djeluju na međuljudske odnose, koji kreiraju nesigurnost i nered na Zemlji. Na samome početku druge kur’anske sure Uzvišeni Bog opisuje karakter ljudi koji tvrde da su vjernici, koji svojim manifestiranjem vjerovanja obmanjuju Uzvišenog Boga i vjernike, ali kako Kur’an govori sami sebe obmanjuju i to ne osjećaju. Uzvišeni Stvoritelj govori kako su to ljudi ”bolesnih srca” ili ”bolesnih namjera”, jer ne govore istinu. (Al-Bakara, 8-10)

”Kad im se kaže: ‘Ne činite nered na Zemlji!’ – oni vele: ‘Mi samo pravimo red!’ Zar tako! A zbilja nered čine, i to ne osjećaju.” (Al-Bekara, 11-12)

Navedeni kur’anski ajeti potiču vjerovanje i uvjerenja da je potreba za snaženjem pravde i vladavine prava univerzalna vrijednost koja povezuje sve ljude i da se na toj vrijednosti mora graditi svako društvo. Mi svojim postupcima, ravnanjem i odnosom moramo dati svoj doprinos kako bismo slijedili suštinu kur’anske poruke i razvijali društvene odnose koji se temelje na vrijednostima pravde, pravičnosti i istine.

Koncept pravde i pravičnosti je važan ali je potrebno imati i mehanizme koji omogućavaju zaštitu slabijih i nemoćnih u društvu, jer je postizanje pravde često spor i dugotrajan proces. Zato je potreban i koncept milosti i samilosti. Najčešće izgovarana sentenca u našoj vjerskoj praksi jeste Bismillahirrahmanirrahim – U ime Allaha, Svemilosnog, Samilosnog! Bog je Milostiv prema ljudima, zato je taj koncept milosti potrebno prenijeti i širiti i među ljudima. U opisu mjeseca ramazana Muhammed, a.s., kaže: ”Kada nastupi mjesec ramazana, otvore se vrata milosti”. (Buhari)

U čuvanju ljudskoga digniteta potrebno je čuvati i razvijati koncept međusobnog praštanja i pomirenja. Kao što postoji koncept dijete u odnosu na post isto tako postoji koncept medijacije u odnosu na koncept afva, praštanja kao višeg stupnja od samoga koncepta pravde. U kur’ankskom konceptu pravde isto kao i u modernom sekularnom pravnom uređenju moguće je dobiti pravnu nadoknadu za nanesenu štetu, ali Kur’an je postavio i koncept mogućeg praštanja, kao individualne odluke, što je odlika zrelih i duhovno potpunih pojedinaca. Zato taj koncept Uzvišeni Bog naziva najvišim stupnjem svijesti o pravdi i blizine s Bogom.

”Ako oprostite to vam je najbolje.” (El-Bekara, 237)

Jedna od najčešćih dova koje učimo moleći Uzvišenog Boga za oprost jeste: ”Allahumme inneke Afuvvun Kerimin tuhibbu el-afve f’afu anna, Gospodaru Ti si Plemenit i opraštaš, voliš opraštati, oprosti naše grijehe”. Koncept milosti sadrži međusobno praštanja i pomirenje, i zato je ramazanski bajram jedinstvena prilika za traženja halala jednih od drugih i međusobno pomirenje zavađenih osoba i rješavanje nesuglasica.

Za navedene koncepte pravde i milosti nužno je razvijati vrijednost koja je zasnovana na prvim ajetima objave Kur’ana, stalno posvećivanje učenju, znanju, istraživanju i proučavanju. Društva koja cijene znanost i učene ljude više vode računa o slabijim kategorijama u društvu. Koliko je Muhammed, a.s., posvećivao pažnju učenosti saznajemo iz hadisa u kojem je rekao: ”Ko ne poštuje starije osobe, nema samilosti prema mlađima i ne priznaje pravo učenim ljudima ne pripada ovom ummetu”. Naša posvećenost nauci, pravdi, pravičnosti uz koncept milosti i stalnoj borbi protiv nereda, fesada, korupcije i slabosti koje destruiraju društvo moraju biti na visokoj ljestvici zadataka o kojima moramo voditi računa. Na takav način možemo razvijati dostojanstvo i pokazati veličinu naše vjere koju iznutra razaraju ljudi bolesnih srca i slabih namjera, zaogrnuti ”odorom” koja se naziva muslimanskom ali je u suštini suprotnost idealima i vrijednostima koje su navedene u ovoj hutbi.

Zabrinuti smo fenomenom razvoja islamofobije

Kur’an insistira na individualnoj odgovornosti zato je svako od nas pozvan da vodi računa o svom životu i svako će odgovarati za svoje postupke. Postoji puno tema u suvremenom svijetu koje se povezuju s islamom ili kojima se ljudi nastoje uplašiti putem medija s islamom. Zabrinuti smo fenomenom razvoja islamofobije putem ekstremističkih i nacionalističkih platformi na nivou Evrope koje su se prenijele i na područje Slovenije, koje se posebno manifestiraju kroz pojedine medije i političke koncepte u svakodnevnom etiketiranju i definiranju islama kao nasilne religije. Manipuliranje s političkim konceptom multikulturalizma, koji je često eufemizam za asimilaciju, stvara nesigurnost kod ljudi, potiče mržnju i širi neprijateljstvo što je ozbiljan društveni problem. Kao evropski muslimani posebno smo osjetljivi na bilo koju vrstu širenja govora mržnje među ljudima, jer iz vlastitog iskustva znamo da se to može pretvoriti u neželjene posljedice kao što se dogodilo s genocidom u Srebrenici. Pozivamo odgovorne u državi da posvete veću pažnju problemu govora mržnje prema svim kategorijama u društvu. Nas naravno, kao odgovorne za ovo područje, brine govor mržnje prema islamu, koji je postao prihvaćen, usprkos činjenici da je po Ustavu Republike Slovenije zabranjeno širiti mržnju zasnovanu na vjerskoj ili nacionalnoj pripadnosti. Svjesni smo vrijednosti slobode govora u demokratskom društvu, ali sloboda govora ne može biti izgovor za širenje mržnje prema drugima. Molimo Uzvišenog Boga da nam podari mir u našim dušama, mir Sloveniji i cijelom svijetu!

Poštovani,

U proteklih jedanaest godina intenzivno smo radili na procesu kupovine zemljišta i izgradnji džamije u Ljubljani. Proces izgradnje Muslimanskog kulturnog centra se privodi kraju. Nadamo se, ako Bog da, da ćemo slijedeći ramazanski bajram obaviti u džamiji. Molimo Uzvišenog Boga da nam ukabuli naše ibadete, podari zdravlje našim roditeljima, djeci i svima nama. Molimo Uzvišenog Boga da podari zdravlje bolesnima, pomogne zaduženim da vrate svoje dugove, svima koji su preselili sa ovog svijeta podari oprost i Džennet. Bajram označava radost u našim dušama zato je radost potrebno podijeliti sa svojom porodicom, rodbinom, prijateljima i komšijama. Želimo vam hairli i mubarek ramazanske dane.

Bajram Šerif Mubarek Olsun! Kullu am ve entum bihajr! Me fat bajrami! Za mnogu godini bajram. Bahtalo Bajrami.