Muftija Čamdžić: Ne hodamo više pognute glave, sa rastom Ferhadije i mi smo rasli

Ostavilo je to, kako je zabilježio jedan autor, najdublju, najbolniju ranu u biću i duši Banje Luke, ali i Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, pa se odlukom Rijaseta Islamske zajednice u BiH (IZBiH) 7. maj od završetka agresije na BiH obilježava kao Dan džamija. 
 
Također, danas se navršava 12. godina od ubistva Murata Badića iz Cazina koji je nastradao u velikim neredima srpskih ekstremista prilikom pokušaja polaganja kamena temeljca za obnovu Ferhadije 2001. godine. 
 
Tokom agresije na BiH sušeno je 614 džamija, 218 mesdžida, 69 mekteba, četiri tekije, 37 turbeta i 405 drugih vaufskih objekata. Vojska Republike Srpske (VRS) potpomognuta iz Srbije srušila je 534 džamije, a Hrvatsko vijeće obrane (HVO) još njih 80. Uništeno je ili oštećeno više od 80 posto od 1.144 džamija koliko ih je prije agresije bilo na prostoru BiH. 
 
Kako ističu u Rijasetu IZBiH, Dan džamija treba da podsjeti Bošnjake ”koliko su sudbina i uništavanje bosanskih džamija imanentni sudbini i žrtvama samih Bošnjaka u njihovim tragičnim stradanjima tokom posljednjih 100 godina”. 
 
Ferhadija, inače jedna od najznačajnijih džamija u BiH, bila je dio monumentalne zadužbine plemenitog Ferhat-paše Sokolovića, posljednjeg bosanskog sandžak-bega i prvog begler-bega, koji je bio rođak čuvenog velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića. 
 
Ferhat-pašina džamija je sagrađena 1579. godine i predstavljala je jedno od najuspješnijih arhitektonskih ostvarenja bosanske arhitekture u vrijeme Osmanlija u 16. stoljeću. Ferhadija je 1950. godine uvrštena u kulturnu baštinu BiH, a potom i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u. No, Ferhadija je bila samo jedna od 16 banjalučkih džamija koje su tokom agresije na BiH od 1992. – 1995. godine do temelja porušene.

U razgovoru za agenciju Anadolija banjalučki muftja Edhem ef. Čamdžić kaže da je rušenjem džamija počinjen nezamisliv urbicid.

”Porušiti 16 džamija u Banjoj Luci, među kojima i čuvenu Ferhadiju koja je bila jedini objekt na tlu bivše Jugoslavije pod zaštitom UNCESOCO-a, to je jako loša poruka. Ali, mislim da se svaki dan poboljšava stanje i u tom pogledu. Sve su džamije praktično obnovljene. Približava se kraju i završetak obnove naše Ferhadije. Imamo pet džamija koje bi uskoro trebale biti obnovljene. Obnavljanjem džamija šalje se jedna poruka da se želi mir. Želimo poslati poruku da želimo zajedno živjeti, ali i čuvati svoju tradiciju i identitet. Time poručujemo da smo ovdje i da nismo repa bez korijena”, priča muftija Čamdžić u razgovoru za agenciju Anadolija. 
 
Fehradija se, kaže on, obnavlja sa 80 posto kamena kojim je građena prije više od četiri stoljeća. 
 
”To kamenja je skoro 500 godina slušalo učenje Kur’ana i poruke Poslanika Muhameda a. s. da se živi zajedno, da se razvija dijalog među kulturama, otvorenost, multietničnost, suživot… Mi potičemo ljude da budu puni nade, vjere u Boga, da ne gube nadu, da budu optimisti, budu vedri i vjeruju u našu budućnost na ovim prostorima”, istakao je on. 
 
Nadalje, muftija Čamdžić pojašnjava da je, uz ostalo, do završetka obnove Ferhadije ostalo još da se izvrši unutrašnja dekoracija, te postavi olovna kupola. Tokom ramazana će biti klanjane prve teravije u Fehradiji, a džamija bi do konca 2013. godine trebala biti potpuno obnovljena. 
 
”Ovaj 7. maj je za nas jedan veoma važan događaj. Tužan je jer se tog dana sjećamo rušenja Fehradije, ali i ubistva našeg Murata Badića. Svake godine mi imami u Banjoj Luci poklanjanjamo hatme za njegovu dušu. To su dva tužna momenta. Ali, mi više ne idemo pognute glave. S rastom Fehradije i mi smo ovdje rasli. Ponosni smo. Sa Fehradijom se rađaju i drugi novi projekti kao što je inšallah izgradnja medrese koja u Banjoj Luci nije postojala od Drugog svjetskog rata. Uvelike zidamo i Ferhat-pašino turbe. Dakle, mi smo tužni, ali i veseli. Jer, ima nade za nas”, rekao je Čamdžić, zahvaljujući se reisu-l-ulemi Huseinu ef. Kavazovića, ali i Vladi Turske na velikoj pomoći u dovršetku obnove Ferhadije džamije.

Istraživač urbicida i drugih zločina nad imovinom i ljudima IZBiH Muharem ef. Omerdić kazao je u razgovoru za agenciju Anadolija kako je cilj rušenja džamija i drugih objekata Islamske kulture uopće bio zatiranje tragova višestoljetnog življenja Bošnjaka i islamske kulture i civilizacije na prostoru BiH i Balkana. 
 
”Išlo se od onih najvažnijih, najkrucijalnijih objekata IZBiH, koji najviše govore o toj tradiciji i našem stoljetnom postojanju. Polazeći od najstarije džamije u Ustikoloni, pa sve do Ferhadije i Aladža džamije. Nisu se zadovoljili time već su počeli da trijebe i uništavaju čak i groblja. Prema mojim informacijama, uništeno je 10 hiljada grobalja. Najviše zbog toga što su na nišanima postojali stari tarihi na kojima je pisalo da je određeni čovjek rođen tada i tada i da je živio na tim prostorima, što je zločincima smetalo. Osim toga, rušilački pohodi imali su za cilj da se probudi strah, te da krene iseljavanje, muhadžiruk. Zato se krenulo i na privatne objekte. Dakle, cilj je bio onemogućiti bilo koji oblik življenja”, kazao je Omerdić, autor knjige u kojoj su sakupljeni podaci o rušenju svih džamija i drugih objekata IZBiH tokom agresije od 1992. do 1995. godine. 
 
Džamije su planski rušene 
 
Prije nekoliko godina jedan strani istraživač je uočio i dokazao da su džamije u BiH sistematski i planski uništavante, te da se, dakle, to nije dešavalo spontano i ”ludilu masa”. 
 
”Naravno, džamije su planski rušenje. Čak i tamo gdje nije bilo borbenih djelovanja kao u Banjoj Luci na primjer. Nažalost, ekstremisti iz srpskog naroda su to ranili i u Drugom svjetskom ratu. I tada su ubijani imami i silovane Bošnjakinje. To je navika onih koji nisu bili kažnjeni za svoja nedjela. 
 
To što domaći i međunarodni sudovi blago kažnjavaju ili čak oslobađaju zočince, daje im se da povoda da ponovo krenu u barbarske i zločinačke pohode. Pravda je važna na licu zemlje. Ne može se opraštati onima koji su od djedova uzeli naviku da uništavaju tuđe, prije svega muslimansko”, upozorio je penzionirani dugogodišnji čelnik Vjersko-prosvjetne službe IZBiH. 
 
Džamija daje osjećaj slobode 
 
Podsjetio je na jedan zaključak Rijaseta IZBiH da se obnovi svaka džamija koja je porušena u BiH, pa čak i u onim mjestima gdje povratak nije bio masovan. 
 
”Postojanje džamija i da se sa njih čuju ezani govori o nadi u bolju budućnost, odnosno da na tim prostorima ima nade za naš napredak i bereket. Džamija daje osjećaj slobode, nade, mogućnosti za nastavak života… Vidjeli smo da se kroz izgradnju džamija brže dešava i povratak”, zaključio je Omerdić. 
 
Inače, tokom agresije na BiH ubijena su i ukupno 102 službenika IZBiH, među kojima 61 imam i šest glavnih imama, dok je 537 džemata prognano.

(AA)