Muftija Grabus na 20. jubileju džemata Cirih

Manifestacija je počela svečanom večerom na kojoj su prisustvovali svi imami i predsjednici džemata u Islamskoj zajednici Bošnjaka u Švicarskoj, uglednici, donatori i simpatizeri džemata Cirih.

Centralna manifestaciji održana je u dvorani gdje se okupilo preko hiljadu osoba. U uvodnom dijelu glavni imam džemata Cirih Sakib ef. Halilović izrazio je izraze dobrodošlice gostima koji su došli iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke i drugih evropskih država. Zatim se je zahvalio svima koji su na bilo koji način pomogli rad i djelovanje džemata Cirih u posljednjih dvadeset godina. »Ovo je za nas veliki jubilej kojeg danas obilježavamo i zato vam svima hvala što ste u ovolikom broju došli i pokazali svoj respekt prema ovom džematu. Mi se trudimo da radimo dobro i nadam se da uspjevamo u tome. U ovu manifestaciju uključeno je mnogo ljudi. Hvala svima koji nam pomažete. U ovakim prilikama običaj je da se podnese izvještaj za ono što se uradilo u proteklom periodu. Mi smo odlučili da vam podarimo knjigu koju ste dobili na ulazu ‘Monografija džemata Cirih’ u kojem smo sve pobrojali šta smo uradili u proteklih dvadeset godina. Samo je jedna knjiga savršena i nema grešaka. Zato, ukoliko je učinjena kakva greška, nije bila namjerna. Fotografije u knjizi mnogo govore. Govore o onom što nije napisano. Svako od nas bi mogao da napiše svoju knjigu o džematu, jer je naša historija u džematu veoma zgusnuta. Iza nas nije stajala nikakva press služba. Mi smo to radili sami i iz ljubavi prema džematu. Hvala vam na svemu drage naše džematlije. Hvala vam na svim aktivnostima koje smo organizirali. Molim Dragog Boga da idemo i dalje putem kojim smo išli do sada«, između ostalog kazao je Sakib ef. Halilović.

Zatim se prisutnima obratio muftija dr. Nedžad Grabus koji je bio i izaslanik reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića. Prenio je njegove selame i izrazio svoje zadovoljstvo što je dobio poziv da prisustvuje ovom velikom jubileju. Kazao je da je bio sa džematom Cirih u njegovim lijepim i teškim trenucima. Zato je zamolio prisutne da prouče Fatihu svima onima koji su sebe ugradili u džemat Cirih, a kojih danas nema. Zatim je dr. Grabus govorio o rahmetli Faruku efendiji Demiću kao prvom imamu u IZ Bošnjaka u Švicarskoj, Idrizu Fehratoviću kao prvom predsjednku džemata Cirih i osnivaču tog džemata kao i drugima. Savjetovao je prisutnima da se pomogne financiranje obrazovnih institucija u BiH, jer da nije bilo obrazovnih institucija ne bi ni nas danas ovdje bilo. Imam je prvi stub svakog džemata i on je zadužen za vjerski život naših ljudi u BiH, ali i izvan BiH. Drugi stub naše Zajednice su aktivisti, odnosno predsjednici džemata. Zato moramo biti zahvalni svim aktivistima u džematima. Mi moramo poboljšavati administrativno poslovanje naših džemata. Ukoliko čitamo djela Alije Izetbegovića, vidimo koliko je vidio dalje u odnosu na druge u vremenu u kojem je živio. Oni koji se iskreno bave džamatima, oni vide daleko. Mi moramo razumijeti kontekst u kojem živimo. Mi moramo odgajati ljude da razumiju misiju IZ. I treći segment jesu naši vakifi. Mi se moramo ponositi našim ljudima koji su izvan BiH iz ljubavi prema svojoj vjeri izgradili infrastrukturu sa kojom se ne bi postidjele veće države. Nema ni jednog većeg grada u Evropi, a da nema džemat svoj objekat i svoga imama. Mi moramo voditi više računa o sredstvima koje trošimo kroz naše džemate. Ako džematlije prepoznaju dobre projekte, oni to i podrže. Ako napravimo neku vrstu simbioze između imama, predsjednika, tj., aktivista i vakifa, onda će džematlije dati sve od sebe i biće uz svoju Zajednicu, pomagat će rad i djelovanje džemata. Mi imamo mogućnost danas nešto uraditi za sebe. Svaki džematlija kada dođe u džamiju i dadne prilog, on ta sredstva daje za sebe. Mnogi nas nagovoraju da ulažemo u različite fondove. Za to nam obećavaju različite ugodnosti. A Allah, dž.š., nam obećava veliku nagradu za hair kojeg učinimo. Svi vi koji ste uložili u hair džemata Cirih, znajte da ste to za sebe uložili«, kazao je muftija Grabus.

U nastavku je govorio o tome da je naša osnovna misija odgajati ljude. »Mi imamo osnovni zadatak, a to je da ljude naučimo da vjeruju u Allaha, dž.š. To je bila i misija Muhammeda, a.s, koji je nastojao ljude uvjeriti, da se oslobode lažnih vrijednosti. Svjedočenjem vjere u Allaha, dž.š., mi postajemo slobodni. Ne može čovjek biti slobodan ako robuje nečem drugom. Nakon toga mi razvijamo ljubav prema našoj vjeri i nastojimo sačuvati svoju porodicu. U suvremenom svijetu je sve dozvoljeno. Kako bi Alija Izetbegović rekao ‘da je lahko ići krivim putem, potrebno je odabrati pravi put’. Mi kroz odgoj kojeg razivijamo u mektebu pomažemo roditeljima. Vi koji živite ovdje, znate da je to težak život. Svaki roditelj koji dovodi djecu u mekteb, zaslužije naše poštovanje. Trokut imam, dijete i roditelj je važan za funkcioniranje Islamske zajednice. Čuvanje hijerarhije među nama je veoma važna. Trebamo moliti Allaha, dž.š., da da zdravlja našem reisu-l-ulemi Kavazoviću da ustraje u svom radu. Mi moramo imati ideal kojeg su imali muslimani u Medini. U Medini je bilo različitih naroda. U suvremenom ambijentu u kojem mi živimo je slično kao u Medini. U Evropi je pitanje islama veoma interesantno i još uvijek to pitanje je otvoreno. Evropa nema snage da to riješi. Mi moramo dati svoj doprinos, čuvati svoje dostajanstvo i otvoriti se onoliko prema drugima koliko je potrebno. Mi imamo novu mladu generaciju pa i u džematu Cirih. Ta generacija ima ovdašnje iskustvo i mi im moramo pomoći da sačuvaju vjeru i našu tradiciju. To sve nije lahko razvijati, a mi nismo univerzalci, a moramo biti i to. Imamu se postavljaju različita pitanja. Zajedno se moramo truditi da ljudima pomognemo, jer naš interes je da ljudi sačuvaju svoju vjeru. Zato moramo slijediti kur'anska trajana načela. Moram voditi računa o namazu, jer bez namaza nema vjere. Naš narod je doživio preporod u posljednje vrijeme. Sjećamo se kada smo studirali, u Sarajevu su se mogli prebrojati studenti sa drugih fakulteta u džamijama na prste. Sada je situacija promjenjena. Mi moramo ljude upozoravati šta je dobro, a šta je loše. Allah, dž.š., kaže: ‘Spašen je vjernik koji nema bezveznog govora’. O našim prvacima je potrebno govoriti pozitivno i pokazati prema njima poštovanje. Dok mi ne budemo znali uvažiti jedni druge, teško će nas drugi uvažiti«, kazao je Muftija Grabus. Zatim je govorio o važnosti pravilnog izjašnjavanja na nacionalnoj osnovi. Upozorio je na stav Rijaseta IZ u BiH vezano za predstojeći popis stanovništva u BiH. Mi smo Bošnjaci i to je naša nacionalna pripadnost.

»Na kraju želim vam se svima zahvaliti i zamoliti Allaha, dž.š., da vam podari zdravlja da doživimo, ako Bog da, i stotu godišnjicu džemata Cirih. Svjestan sam kada vidim vas, ovu dječicu i ljubav koju pokazujete prema džematu, da nema prepreka koje vi ne možete prevazići. Čestitam vam 20. jubilej vašeg džemata«, i stime je zaključio svoj govor muftija Grabus.

Zatim je uručio poklon Sakibu ef. Haliloviću, predsjedniku džemata Nihadu Hrustiću i bivšem predsjedniku Idrizu Fehratoviću. Pokolnio je levhe poznatog bosanskog umjetnika Ćazima Hadžimejlića.

Za kulturni dio svečanosti pobrinuo se hafiz Aziz Alili i hor Rejjan iz Sarajeva.

Izvadak iz historije džemata Cirih

Krajem maja 1992. godine, nakon nebrojnih pokušaja, hadži Idriz Fehratović uspjeva dogovoriti sa familijom Zaugg, iznajmljivanje prostorija na adresi – Kohlestr. 12/a, u Šlirenu. Istovremeno u Cirihu, po nalogu IZ BIH, dolazi imam Sakib Halilović.

Datum 1. juli 1992. godine, uzima se kao zvačni početak rada I djelovanja džemata Cirih kada se obavio prvi namaz na adresi Kohlestr. 12/a; mjesto koje je džematlijama i gostima iz BiH, Švicarske i drugih zemalja služilo narednih šest godina.

1. jula 1998. godine, potpisan je ugovor o kupovini centra na adresi Grabenstr. 7, u Šlirenu. Centar ima status vakufa (zajedničko dobro svih ljudi, zatim općenito muslimana, prevashodno Bošnjaka kao kupaca i onih koji ga najmasovnije i koriste). Džemat se i danas nalazi na ovoj adresi.

Iskrene čestitke džematu Cirih povodom 20. jubleja uz molbu Svevišnjem da pomogne rad i djelovanje ovog džemata i u budućnosti.

Nevzet Porić