Musimani računaju vrijeme po kretanju mjeseca. Mjesečava godina kraća je od sunčeve godine za deset dana. Tako se muslimanski blagdani svake godine pomjeraju za deset dana. Prvi muharrem, koji je prvi mjesec u godini, 1434. hidžretske godine, bio je u četvrtak, 15. novembra 2012. godine. Događaj koji je uzet kao početak računanja vremena bila je hidžra, odnosno preseljenje Muhammeda, a.s., i prvih muslimana iz Mekke u Medinu. To se dogodilo 622. godine po miladu. Muslimanska ili hidžretska godina ima 12 mjeseci: muharrem, saffer, rebiu-l-evvel, rebiu-l-ahir, džumade-l-ula, džumade-l-hra, redžeb, ša'ban, ramazan, ševvela, zu-l-ka'de in zu-l-hidže.
Islamska zajednica ovogodišnju svečanost organizirala je u Kopru. Svečanosti su prisustvovali brojne džematlije iz drugih džemata i imami. Program koji je bio obojen s hidžrom, pripremili su imami i muallime iz Slovenije. Kroz mevlud, ilahije i tekstove o hidžri, prisutne su proveli putem hidžre kojeg je Muhammed, a.s., u društvu Ebu Bekra prešao iz Mekke u Medinu. Taj put bio je dug oko 450 km, a danas je tom trasom izgrađen autoput po kojem putuju današnje hadžije i svi drugi koji posjećuju ta dva sveta mjesta.
Tim povodom Televizija Slovenije snimila je emisiju Duhovni utrip koji će biti na programu Televizije Slovenije u jednoj od narednih emisija koja se emitira na prvom programu ponedjeljkom popodne.
Muftija dr. Nedžad Grabus obratio se prisutnima i održao je veoma inspirativno predavanje o hidžri. Pohvalio je domaćine za organizaciju svečanosti, tj., Odbor IZ Koper na čelu sa h. Nazmetom Šerifoskim. Pohvalio je i rad imama Nevresa Mustafića te ga je svrstao u ešraf ili uglednike našega naroda koji je sebi osigurao mjesto među njima zbog mevluda i ilahija koje je napisao o Muhammedu, a.s. Naglasio je važnost suradnje među muslimanima i kršćanima potrkepljujući to činjenicom da su se muslimani izselili u Abesiniju gdje su dobili podršku tadašnjem kršćanskog vladara. To je uporedio sa dolaskom muslimana u Kopar gdje su imali određeno razumjevanje prijatelja katolika koji su im omogućili da obavljaju vjerske dužnosti u prostorijama Kataličke crkve. Zatim je govorio o hidžri Muhammeda, a.s, povodima hidžre, načinu obavljanja, životu Muhammeda, a.s., i muslimana u Medini. Zatim je naglasio važnost ugledanja na ashabe Božjega Poslanika koji su ga podržavali u svim životnim situacijama, a pogotovu Ebu Bekr. Zatim je Muftija govorio o hidžri kao poruci koju moramo crpiti iz tog događaja i primjenjivati je u svakodnevnom životu. Savjetovao je da činimo hidžru na način da ostavimo ružne mahane, ono što nije dobro i da bude hidžra sredstvo da se popravimo kao ljudi. Na kraju je čestitao prisutnima novu hidžretsku godinu i uputio dovu Svevišnjem da se do iduće nove godine svi okupimo na zemljištu za džamiju i postavimo kamen temeljac z islamski kulturni centar u Ljubljani.
Nevzet Porić.