Približavajući se Kurban-bajramu, približavamo se i Danu Arefata. Dan Arefata je dan neuporedive duhovne ljepote i dubokog značaja u životu svakog muslimana. Na deveti dan mjeseca zul-hidždžeta vjernici sa različitih strana svijeta okupljaju se na brdu Arefat, u skromnom i poniznom stanju. Ovaj dan je srce hadždža, centralni događaj hodočašća, koji simbolizira najviši stepen predanosti i pokornosti Allahu, dž.š.
Posebnost Dana Arefata ne krije se samo u velikom broju hadžija, koji u jednostavnoj odjeći poznatoj kao ihram, stvaraju bijelo more jedinstva. To je duhovno putovanje, unutarnje putovanje, koje prevazilazi fizičke granice i doseže duboko u srce svakog vjernika. U toj jednostavnosti i skromnosti brišu se sve razlike – bogatstvo, položaj, nacionalnost; svi su jednaki pred Stvoriteljem, jednako ranjivi i jednako predani.
Između izlaska i zalaska Sunca tog dana, hadžije na Arefatu podižu ruke u dovi, mole za oprost, milost i blagoslov. Muhammed, a.s., je rekao: „Nema dana u kojem Allah više oslobodi robova od vatre nego na Dan Arefata“. Taj trenutak, kada je nebo ispunjeno iskrenim molitvama i srcem izgovorenim dovama, donosi osjećaj potpune povezanosti s Bogom. Dan Arefata nije isključivo vrijeme za ličnu refleksiju i duhovnu obnovu. To je, također, trenutak za osjećaj globalne muslimanske zajednice – ummeta – koji se okuplja u vjeri, molitvi i jedinstvu. Ta zajednička svrha, ta kolektivna predanost, je ono što daje Arefatu njegovu pravu ljepotu i veličinu.
Za one koji nisu prisutni na Arefatu, ovaj dan je, također, veoma važan. Post na Dan Arefata donosi izuzetne duhovne koristi i nagrade. Muhammed, a.s., je rekao: „Najbolja dova je dova na Dan Arefata, a najbolje što sam rekao i što su govorili poslanici prije mene je: ‘La ilahe illallahu vahdehu la šerike lehu, lehu-l-mulku ve lehu-l-hamdu ve huve ‘ala kulli šej'in kadir'“ („Nema istinskog božanstva osim Allaha Jedinog, On nema sudruga, Njemu pripada vlast i zahvala, On oživljava i usmrćuje i On sve može“).
Drugi hadis nam kazuje da se na Dan Arafata oprašta onima koji paze na svoj sluh, vid i jezik. Arefat je tako i najbolji dan za druženje sa Kur’anom, razmišljanje o svekolikim blagodatima Allaha, dž.š. Kada je Muhammed, a.s., obavljao oproštajni hadždž, u petak devetog zul-hidždžeta desete godine po Hidžri, na Arefatu je objavljen, po mišljenju mnogih učenjaka, posljednji ajet: ”Sada sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera” (El-Maide, 3). Ovaj Bajram nas podsjeća na završetak Objave, baš kao što nas Ramazanski bajram podsjeća na njen početak.
Arefat nije samo mjesto ili događaj. To je dan kada srce pronalazi svoj mir, duša svoj put, a vjera svoju snagu. To je dan koji najviše srdi Iblisa i u kojem je on najponiženiji i najprezreniji. O tome govori sljedeći hadis: ”Šejtan je najprezreniji, najponiženiji i najsrditiji na dan Arefata zbog Allahove milosti koja se spušta na Njegove robove i oprosta grijeha. Jedino je na dan Bitke na Bedru bio poniženiji zbog onoga što je vidio.” Neko je upitao: ”Allahov Poslaniče, a šta je to Iblis vidio na Dan Bedra?” Odgovorio je: ”Vidio je meleka Džibrila kada je došao sa skupinom meleka da pomogne muslimanima.” (Imam Malik, Bejheki, Abdurezak i Ibn Abdul-Berr)
Nakon Dana Arefata nastupa Kurban-bajram. Lijepo je provesti noć uoči bajrama u ibadetu kroz sjećanja na Allaha, dž.š., dobrovoljni namaz, učenje Kur'ana, traženje oprosta za počinjene grijehe i upućuvanje dova. Muhammed, a.s., u jednom hadisu kaže: „Ko provede noć uoči klanjanja bajram-namaza tražeći nagradu od Allaha, dž.š., njegovo srce neće umrijeti onoga dana (Kijametski dan) kada srca drugih ljudi budu umirala.“ (Taberani, Darekutni).
Merjema Đulović