Lejletu-l-Bedr

U utorak, 26. marta 2024., nakon akšam-namaza nastupa blagoslovljena noć – Lejletu-l-Bedr, koju muslimani dočekuju u drugoj trećini ramazana, u islamskoj tradiciji poznatoj kao trećina oprosta. Pobjeda na Bedru dogodila se 17. ramazana 624., dvije godine nakon Hidžre, a u povijesnom i značenjskom smislu, predstavlja civilizacijsku prekretnicu za muslimane.

Sura El-Enfal govori skoro u cjelosti o događaju na Bedru. Ovu prvu oružanu borbu između muslimana i mušrika Uzvišeni Allah nazvao je El-Furkan – rastavljanje istine od neistine. Poslanik, a.s., je krenuo da presretne kurejševićku karavanu koja se iz Šama vraćala u Mekku. Misleći da neće doći do većeg sukoba, izašao je sa tristo četrnaest muslimana. Ipak, pred njim se pojavio tri puta brojniji neprijatelj.

Muhammed, a.s., je noć pred bitku proveo u ibadetu i učeći dovu: “Moj Allahu, zaklinjem Te Tvojim obećanjem i zavjetom! Allahu, ako nastrada ova skupina vjernika koji se bore, nikoga više neće biti na Zemlji ko će ti se istinski klanjati”. Uzvišeni Allah je ispunio obećanje i pomogao muslimane na Bedru. Pripremajući se za bitku, Poslanik, a.s., se dogovarao i savjetovao sa ashabima. Prepoznavajući značaj i potrebu uvažavanja ovih principa, učvrstio je međusobno povjerenje.

Ovaj uspjeh ostavio je snažan utjecaj na mladu muslimansku zajednicu, odnosno prve muslimane okupljene oko Poslanika, a.s. Posvjedočili su da je istina sve sa čim je došao i obavezali su se da će ga slušati i biti pokorni. Iskrena i snažna vjera, izdržljivost i poslušnost pridonijeli su njihovoj konačnoj pobjedi.

Napuštajući Bedr, uputio je ashabima često ponavljan i tumačen iskaz, a to je da se vraćaju iz manje zahtjevne borbe i odlaze u važniju i jaču borbu. To zapravo predstavlja sveukupno duhovno pregnuće pojedinca i zajednice u izvršavanju islamskih dužnosti, istinskoj težnji ka pravdi, miru, te zaštiti temeljnih vrijednosti ljudskog roda.

Svi Božiji poslanici, u svetopovijesnom nizu njihovog slanja, od Adema, a.s., do Pečata vjerovjesnika, Muhammeda, a.s., ustajali su protiv nepravde, nasilja i nemorala. Muhammed, a.s., je posjedovao plemenitu narav, jer ga je odnjegovao njegov Gospodar. Islam poziva u mir, a Poslanik, a.s., je držao istinski do njega. Odnos prema zarobljenim mušricima je posvjedočio poštenje i humanost Muhammeda, a.s., i muslimana na Bedru.

Zarobljeni mušrici koji su bili pismeni, imali su mogućnost otkupa, ukoliko opismene deset muslimana, neki su se otkupili imetkom a oni siromašni su oslobođeni bez otkupa. Traganje za znanjem je naš imperativ, a kome je dato istinsko znanje, darovana mu je mudrost neizmjerna. To je zapravo naša “borba perom”, ona spasonosna linija tinte, koju smo dužni povući svaki put kada se znanje pokušava zamijeniti neznanjem, kada se pojavi bilo kakva vrsta nasilja i zla.  

Događaji vezani za Bitku na Bedru su inspirativno vrelo mudrosti, koje oslikava potencijal čvrstog oslonca na Allaha, dž.š., Koji pruža iskrenim vjernicima Svoju pomoć. Tako je bilo i na Bedru, Allah vas je pomogao na Bedru, kada ste bili malobrojni, zato se Allaha bojte, da biste bili zahvalni (Kur’an, 3:123).

Hamza Muratspahić