Vakuf u Sloveniji

U povijesti muslimana institucija vakufa odigrala je najznačajniju ulogu u nastanku, razvoju i očuvanju islamske kulture i civilizacije. Od vremena Poslanika Muhammeda, a.s., koji je prvi uvakufio svoju imovinu, kao i ashaba koji su ga u tome slijedili, institucija vakufa postaje pokretač ukupnog razvoja muslimanske zajednice.

Institucija vakufa na području Republike Slovenije počinje se razvijati osnivanjem institucije Islamske zajednice i džemata u 20. i 21. stoljeću. Nastajanje vakufa uvjetovano je razvojem i nastankom institucija Islamske zajednice. Razvoj vakufa zasnovan je na kupovini džematskih prostora i mesdžida koji su kupovinom postajali i vakuf. Povijesno bi se razvoj vakufa mogao vezati za gradnju prve džamije u Logu pod Mangartom 1917. god. koja je izgrađena za potrebe muslimana koji su bili dio austro-ugarske vojske u Prvom svjetskom ratu. Nakon završetka rata ova džamija je porušena, ali su ostali grobovi muslimana koji su poginuli u Prvom svjetskom ratu na tom području. Sve do 1979. god. muslimani su sve svoje aktivnosti obavljali u  unajmljenim prostorima. Tada je kupljena kuća za potrebe džemata u Ljubljani koja je nakon obnove i zvanično otvorena 27. juna 1981. god. To je bio prvi i jedini vakufski objekat kojeg su muslimani upotrebljavali. Značajniji razvoj započinje osamostaljenjem Republike Slovenije kada su za potrebe džemata kupovani prostori u kojima su nastajali mesdžidi. Početkom 90-tih godina 20. stoljeća aktivisti Islamske zajednice počeli su kupovati objekte za potrebe džemata. Uglavnom su to bile privatne kuće ili manji poslovni prostori koje su preuređivali u manje mesdžide i stanove za imame. Takvi objekti, pored Ljubljane, kupljeni su u Jesenicama, Tržiču, Kranju, Škofja Loki, Mariboru, Celju, Velenju, Trbovlju, Kopru, Ajdovščini, Postojni i Kočevju. U kupovinu i obnovu ovih objekata muslimani su uložili mnogo truda. Kasnije će se ispostaviti da ti prostori u mjestima gdje je živio veći broj muslimana ne rješavaju dugoročne potrebe muslimana i Islamske zajednice.

Imenovanje muftije prof. dr. Nedžada Grabusa 2006. god. za ljubljanskog muftiju predstavlja preokret u funkcioniranju Islamske zajednice u Republici Sloveniji, pa tako i za razvoj institucije vakufa. Islamska zajednica doživljava preporod, kada dolazi do izgradnje kompleksa Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani, ali i izgradnje i razvijanja vakufskih objekata u drugim mjestima i džematima u Republici Sloveniji. Muslimanski kulturni centar predstavlja najznačajni vakufski objekat u Republici Sloveniji. Islamska zajednica je, želeći razvijati pravilno razumijevanje vakufa i adekvatan odnos prema trajnom dobru, 2013. god. ustanovila instituciju vakufa koja djeluje unutar Zajednice. Tim činom Islamska zajednica željela je motivirati ljude da daruju svoju imovinu za opće dobro, kao i da doprinese razvoju vakufa.

Slijedeći primjer h. Omera koji je kao vakuf podario svoju najdragocjeniju imovinu, Esad i Hazima Mulalić su za potrebe održavanja džamije u Ljubljani 2017. god. uvakufili svoj stan u Radomlju. Nesebičnim angažmanom vodstva Islamske zajednice i velikog broja donatora i aktivista Islamske zajednice, kupljeni su novi prostori za funkcioniranje džemata u Ljubljani, Vnanjim Goricama, Sežani, Novom mestu, Izoli, Jesenicama, Mariboru, Kranju, Velenju, Kopru, Ajdovščini, Novoj Gorici, Krškom i na taj način je dodatno osnažena institucija vakufa u Republici Sloveniji.

Nadamo se da će ovakvu plemenitu ideju i viziju o važnosti vakufa slijediti i buduće generacije.

Sead Karišik